Državna tajnica Željka Josić rekla je za HRT kako je ključni cilj izmjena zakona učinkovitije zapošljavanje stranih radnika u gospodarskim djelatnostima gdje je to doista potreba, s naglaskom da ako ne postoje domaći radnici u tim djelatnostima koji se mogu zaposliti, onda se zapošljavaju strani radnici.

- Također, bolja zaštita prava stranih radnika, u zakon se uvodi i pitanje smještaja koje se uređuje podzakonskim aktom. Nama kao ministarstvu demografije i useljeništva naglasak je na povratku naših iseljenika, njihovih potomaka, članova njihovih obitelji, tu smo uveli određene pozitivne promjene. Zakon ide prema tome da se olakša ulazak visokokvalificirane radne snage, ostanak studenata koji su studirali u Republici Hrvatskoj, rekla je Josić u emisiji "U mreži Prvog".

Osim prava, Zakon donosi određene obaveze koje su dijelom usmjerene i prema poslodavcima.

- Sve promjene koje donosimo unutar ovih izmjena i dopuna samo će polučiti boljom kvalitetom radne snage koja se dovodi u Republiku Hrvatsku i boljim zadovoljstvom poslodavaca, ustvrdila je državna tajnica.

Nenad Seifert iz HUP-a kazao je kako su zadovoljni s dijelom predloženim novina.

- To je prije svega produljenje trajanja radnih dozvola s jedna na tri godine, produljenje sezonskih radnih dozvola sa šest na devet mjeseci, olakšane mogućnosti promjene zanimanja kod istog poslodavca za vrijeme trajanja radne dozvole, mogućnost da se viza aplicira tri mjeseca ranije, a ne dva, rekao je.

Istaknuo je kako su s gledišta HUP-a negativne promjene su nažalost značajnije od pozitivnih, prenosi HRT. 

- Negativne promjene koje će donijeti velike administrativne obaveze, koje će produžiti i znatno poskupjeti već dodatno dugačak i skup postupak izdavanja radnih dozvola i samog zapošljavanja. Među najvažnijima tu spada izdavanje bijanko zadužnica za sve strane radnike u viznom režimu, jedna nova obaveza za koju ne vidimo svrhu. Druga najvažnija stvar je potreba poslodavca da dokazuje kompetencije za deficitarna zanimanja. Do sada nije bilo nikakvih uvjeta za zapošljavanje i mi se sad pitamo koga bi trebala štititi odredba o dokazivanju kompetencija, ako je jasno da nije ugrožen angažman domaće radne snage, rekao je Seifert.

Direktorica agencije za zapošljavanje Manuela Vukelić rekla je kako podržava nastojanje države da regulira tržište i zapošljavanje stranaca.

- Po našem iskustvu najveći problem je sustav. Je li sustav spreman i opremljen da odradi sav administrativni posao?, rekla je.

Naglasila je kako se zakonom i dalje ne regulira pitanje otvaranja i kvalitete agencija za zapošljavanje na tržištu.

- Smatram da se agencije za zapošljavanje otvaraju preko noći i one remete cijeli proces i nastojanja države da se poboljša kvalitetu radne snage u Hrvatskoj. Većina agencija je osnovana samo da bi dovela radnu snagu, a ne da bi poboljšala gospodarstvo i olakšala rad na tržištu rada, rekla je.

Cijeli članak možete pročitati na web stranici HRT-a.

Povezane vijesti

• Brazilski javni sektor pod tužbama zbog zloporabe prava radnika tijekom pandemije
• Domaće gospodarstvo potpuno ovisi o uvozu radne snage. U Istri je svaki peti zaposleni – stranac
• Istarski poslodavci vape za domaćim radnicima jer strani radnici često nisu kompetentni za sve vrste poslova u turizmu