Prvi u Hrvatskoj donijeli presudu zbog ilegalnog bacanja smeća u jamu blizu Kloštara. Osuđen vlasnik konobe iz Vrsara

Otpad iz jame (Foto: arhiva Glas Istre)

Sud u Pazinu osudio je bivšeg najmoprimca konobe Vrsaranka iz Vrsara za ilegalno bacanje smeća u jamu kod samostana blizu Kloštara u Istri, što je prema evidencijama speleologa prva i simbolički jako važna presuda te vrste u Hrvatskoj.

Javna ustanova Natura Histrica, koja je priopćila vijest o presudi, krajem 2022. godine organizirala je u suradnji sa Speleološkim društvom Underground akciju čišćenja otpada iz navedene jame na području općine Vrsar.

Za vrijeme akcije iz jame su izvukli više od 17 kubičnih metara raznovrsnog otpada, u kojem je prevladavalo smeće iz ugostiteljstva.

Otkrili ih bačeni cjenici s podacima o konobi

U velikom broju crnih vreća za smeće nalazili su se stari ugostiteljski stolnjaci, ali i 20-tak cjenika na kojima su navedeni podaci vlasnika obrta, što je dovelo do počinitelja.

Speleolozi su napravili službeni izvještaj popraćen fotodokumentacijom koji su predali JU Natura Histrica, a ona je pokrenula prekršajni postupak prema tadašnjem vlasniku tog ugostiteljskog obrta.

Iz javne ustanove napominju da za bacanje smeća nije odgovaran aktualni vlasnik, već raniji najmoprimac koji je, očito, smeće bacio u jamu kad je napuštao najam restorana Vrsaranka.

Prekršajna prijava pokrenuta je početkom 2023. godine, te se proces na prekršajnom sudu odvijao u nekoliko ročišta kroz cijelu 2023. godinu.

Na prva dva ročišta okrivljena stranka se nije odazvala, već je preko branitelja opravdala svoj izostanak.

U mjesecu rujnu održalo se treće ročište na koje se okrivljenica također nije odazvala pa je sud izdao dovedbeni nalog za iduće zakazano ročište krajem studenog. Na navedeno ročište stranka je dovedena u pratnji policije te se pred sudom branila šutnjom.

Općinski sud u Pazinu, stalna služba u Poreču, presudio je 28. prosinca 2023. godine da je okrivljenica kriva za onečišćenje speleološkog objekta te joj je izrečena minimalna novčana kazna u visini 1320 eura koju za fizičke osobe propisuje Zakon o zaštiti prirode, navodi Natura Histrica.

Presuda je simbolički jako važna za speleološku javnost i sektor zaštite prirode, jer se takve presude do sada nisu donosile. Speleolozi i zaljubljenici u prirodu vjeruju da je ovom važnom presudom postavljena pravna osnova te da će u budućnosti biti lakše kazneno goniti neodgovorne pojedince koji onečišćuju hrvatsko speleološko podzemlje, kažu speleolozi.

Više od 1000 špilja ugroženo bacanjem smeća

„Oni koji zagađuju špilje i jame izravno ugrožavaju zajedničke zalihe podzemne pitke vode“, naglašava se u objavi koju su potpisali Natura Histrica i Underground, i dodaje da se zajedničkim radom speleoloških udruga i državnih institucija stvari pomalo mijenjaju u pozitivnom smjeru.

Zagađenje speleoloških objekata veliki je i dugogodišnji problem na području primorske i gorske Hrvatske. Zahvaljujući volonterskom radu speleologa, kroz inicijativu Čisto podzemlje, na području Hrvatske je zabilježeno više od 1000 špilja i jama koje su izravno ugrožene ilegalnim odlaganjem otpada.

Do travnja 2021. Čisto podzemlje je organiziralo 38 jedinstvenih akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno ukupno 147 kubika otpada.

Osim zaliha pitke vide, kojih se 70 posto nalazi u krškom podzemlju, više od polovica površine hrvatskog teritorija prekivaju propusne stijena krša. To je dio Dinarskog krša, koji se proteže od Udina do Skadarskog etera i predstavlja najveću europsku neprekinutu površinu krša.

U Sloveniji, koja je uzorno istražena, evidentirano je više od 15.000 speleoloških objekata, a u Hrvatskoj je do sada obrađeno 4559 takvih lokaliteta, premda se smatra da ih ima više od 10.000, možda i 20.000, smatraju u Čistom podzemlju.

Oko 70 posto hrvatskih endemskih vrsta nalazi se među špiljskom faunom, što čini jednu od najvećih i najzanimljivijih prirodnih osobitosti Hrvatske, ističe se u Zavodu za zaštitu prirode.