Novim Zakonom o humanitarnoj pomoći pojačavaju se mehanizmi kontrole nad prikupljanjem humanitarne pomoći i povećavaju novčane kazne za organizatore, kako bi se spriječile zloupotrebe, izjavila je u srijedu državna tajnica u Ministarstvu socijalne politike Marija Pletikosa.

- Nakon završetka humanitarnih akcija česte su prepirke preko medije koje ostavljaju gorak okus u ustima onima koji su se odazvali čistog srca, a vode se o tome tko ima pravo koristiti neutrošena financijska sredstva iz humanitarnih akcija ili tko određuje tko će dobit pomoć, rekla je državna tajnica tijekom predstavljanja novog zakonskog prijedloga u Hrvatskom saboru.

Novim zakonom, istaknula je, uvodi se pojačana kontrola provođenja akcija i raspolaganja prikupljenim sredstvima s naglaskom na obveze organizatora humanitarne akcije u odnosu na postupanje s prikupljenom pomoći, rokovima dodjele pomoći korisnicima, te postupanje s financijskim sredstvima i materijalnim dobrim preostalim nakon završetka humanitarne akcije.

Uvodi se iznimka kojom se u nadležnost ministarstva stavlja postupanje s neutrošenim financijskim sredstvima i ne dodijeljenim materijalnim dobrima iz provedene humanitarne akcije i njihovo usmjeravanje u korist određene odobrene humanitarne akcije čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi, primjerice liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa itd.

- Iz medija smo vidjeli da smo imali dvije veće zlouporabe i radilo se upravo o bolesnoj djeci tako da ne želimo da se tako nešto dogodi i zbog toga i sprječavamo potencijalne zlouporabe, naglasila je Pletikosa.

Od zlouporaba želimo se zaštititi i zabranom fizičkim osobama da organiziraju humanitarne akcije za članove svoje obitelji, dodala je  i navela kako su u oko 10 posto slučajeva fizičke osobe bile te koje su bile pokretači humanitarnih akcija.

Od 2015. godine od kada je na snazi važeći Zakon o humanitarnoj pomoći pa do 2022.godine zabilježeno je 2400 humanitarnih akcija u kojima je skupljeno oko 196 milijuna eura pomoći za 5 milijuna neposrednih korisnika.

U istom je periodu registrirano 215 stalnih prikupljača humanitarne pomoći.

Državna tajnica ističe da im zakon koji resorno ministarstvo predlaže nudi poticaje za organiziranje novih akcija.

- Daje se širi vremenski okvir koji omogućuje produljenje trajanja humanitarnih akcija s 90 dana za još 90 dana ako to zahtijevaju posebne okolnosti. Uz to, organizatori se oslobađaju otvaranja računa za humanitarnu akciju ako se u njoj prikupljaju isključivo materijalna dobra, kazala je.

Jači nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći kako bi se spriječile zlouporaba saborski zastupnici podržavaju, no dio postavlja pitanje plaćanja PDV-a na humanitarne akcije.

Bilo bi dobro da se i to riješi, no to nije u ingerenciji našeg ministarstva, već Ministarstva financija, odgovorila je Pletikosa. Napomenula  je kako neprofitne i profitne pravne osobe te fizičke osobe koje organiziraju prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći mogu ostvariti određene porezne i carinske olakšice.

Povezane vijesti

• ANTON KLIMAN - U Istri je trenutno jači od svog HDZ-a
• Dalija Orešković: "Ovo je istina o mom razlazu sa strankom Centar. Morala sam to učiniti…"
• Socijaldemokrati protiv lupanja u klupama: Degradacija Sabora nije način da se mrski HDZ skine s vlasti