ZLATNI SAT

Prvi helikopteri medicinske službe kreću 2024. godine, a još nema plana bolničkih helidroma

| Autor: Ljerka Bratonja Martinović
(Snimio Goran Kovačić/Pixsell)

(Snimio Goran Kovačić/Pixsell)


Prvi helikopteri hitne medicinske službe (HHMS) trebali bi poletjeti u prvom kvartalu 2024. godine, a plan mreže bolničkih helidroma, koji su nezaobilazni dio spašavanja unesrećenih i drugih hitnih slučajeva, još uvijek nije donesen.

Helidromi su predviđeni u KBC-ima Split, Rijeka, Osijek i KB-u Dubrava u Zagrebu, dok bi plan mreže bolničkih helidroma trebao definirati ostale moguće lokacije u bolničkom sustavu na koje bi helikopteri hitne medicinske službe mogli slijetati u akcijama spašavanja. Dobar raspored baza i helidroma bit će ključan za uspostavu efikasne službe HHMS-a u kojoj neće biti bespotrebnog rasipanja resursa, a u konačnici i javnog novca, smatraju u Udruzi Helikopterima liječnici pomažu - HELP.

- Helidromi bi trebali biti locirani tako da se unesrećeni pacijent iz helikoptera premješta u bolnicu samo kolicima, ali su postojeći helidromi mahom locirani tako da pacijente nakon iskrcaja iz helikoptera do bolnice još treba prevesti bolničkim vozilom. Tako se s helidroma na riječkoj Delti pacijenta treba prevoziti do riječke ili sušačke bolnice, što traje dodatnih sedam do osam minuta, a slično je u Splitu, Dubrovniku, Zagrebu...Takva je praksa katastrofalna, jer se u spašavanju gube dragocjene minute, kaže Mladen Tureček iz Udruge HELP.

Mladen Tureček (Snimio Goran Stanzl/Pixsell)Mladen Tureček (Snimio Goran Stanzl/Pixsell)

Lociranje baze

Drugi su problem lokacije koje su odabrane za baze HHMS-a, gdje se helikopter puni, servisira i održava. Svugdje u svijetu baze su locirane u blizini bolnice koja prihvaća sve vrste životno ugroženih, a ako ne postoji samo jedna bolnica, kao što je to slučaj u Slavoniji, tada se baza stavlja u centar gdje će biti dostupna za obje bolnice. Na primjer, navodi Tureček, u slučaju da KBC Osijek zbrinjava moždane udare, a OB Slavonski Brod srčane udare, helidrom bi trebao biti negdje u sredini, da se na oba mjesta može doći u okviru zlatnog sata.

- Po onome što se zna, helidrom je lociran na aerodrom Klisa, 17 kilometara od Osijeka, a to znači prazan hod helikoptera jer od osječke bolnice do helidroma mora imati let da bi išao na punjenje, servis i slično, a sve to ulazi u ugovorene sate leta. Slično je s Plesom u Zagrebu, slično je s Krkom, gdje helikopter nema gdje drugdje letjeti, nego u KBC Rijeka. Kad bi se iz Istre moglo voziti pacijente u OB Pula, bilo bi to za njih puno brže i sigurnije, a isto tako i ako se radi o pacijentima s Ilovika, Suska, Unija, nabraja Tureček.

Trebalo je, dodaje, pripremiti bolničke centre i helikopterske baze s najboljih pozicija, što se radi na temelju statistike o potrebama nekog područja.

- Nije najsretnije rješenje da se zbog toga što nema hangara da Divuljama ide na Brač. To su parcijalna rješenja koja ne daju optimum. U ugovorene sate HHMS-a uračunava se svaka minuta leta, tu se troši vrijeme koje mi plaćamo, poručuje Tureček. Podsjeća na to da sustav helikopterske hitne pomoći počiva na zlatnom satu i ako se to pravilo ne ispuni, čitav projekt nema smisla jer se neće spasiti ljudski životi.

(Snimio Goran Kovačić/Pixsell)(Snimio Goran Kovačić/Pixsell)

Zahtjevne pripreme

U Ministarstvu zdravstva zasad razmišljaju o premještaju samo jedne baze, one na Braču, koja bi trebala prijeći na neku od lokacija na kopnu do kraja 2024. godine. Ostale se lokacije baza HHMS-a, barem zasad, ne namjeravaju korigirati.

Nakon što je talijanska EliFrilua odabrana kao tvrtka koja će biti nositelj HHMS-a za sljedećih sedam godina, čeka se potpisivanje ugovora. S tim se, smatraju u HELP-u, ne bi smjelo čekati jer bi rokovi za uspostavu HHMS-a mogli doći u pitanje.

- Naznačeni su rokovi za uspostavu dnevnih i noćnih letova. Dolazimo u situaciju da je moguće da zbog otezanja u 2024. godini u ljetnoj sezoni za Rijeku i Split neće biti noćnih letova, upozorava Tureček. Pripreme za noćne letove daleko su zahtjevnije nego za dnevne - za noćne letove potrebna su dva pilota, a problem je i slijetanje na nepoznatom terenu, gdje visoko drveće ili dalekovod može ugroziti kompletnu posadu helikoptera. Zato bi takva mjesta trebala biti označena i koliko-toliko poznata onima koji idu u intervenciju, ističe predstavnik HELP-a. I na kraju, smatra da je propust što se u uspostavi HHMS-a nije uzelo u obzir suradnju s morskim službama spašavanja, poput SeaHelpa, jer su one iznimno zainteresirane za to da helikopteri HHMS-a na Krku i u Splitu budu opremljeni vitlima, i da mogu spašavati ljude a jahti i brodova.

- Mi smo zemlja turizma, i ako već ustrojavamo neku službu koja nam je na raspolaganju 24 sata, onda ona treba biti u potpunosti iskorištena i osposobljena za sve intervencije, smatra Tureček.

Ministarstvo će u obzir uzimati i pokrivenost stanovništva

U pogledu rasporeda baza HHMS-a, u Ministarstvu zdravstva kažu da će se kod određivanja lokacija, osim radijusa od 85 NM, koji čini 30 minuta leta helikoptera, uzeti u obzir najveća moguća pokrivenost stanovništva i turista HHMS službom, brojnost turističkih sadržaja i razvijenost cestovnih prometnica kao faktora koji utječu na broj prometnih nesreća, s ciljem zbrinjavanja pacijenata u vremenu "zlatnog sata" i umanjenjem posljedica traumatskih stanja pacijenata.

Što se tiče riječke bolnice, kažu da je u postojećim prostornim i infrastrukturnim okolnostima trenutačna pozicija helidroma smještena na primjerenoj lokaciji jer je ona male i približno jednake prometne udaljenosti od oba OHBP-a KBC-a Rijeka, što uz dobru cestovnu povezanost jamči transport bolesnika u minimalnom vremenu. I treća faza izgradnje KBC-a Rijeka, koja predviđa preseljenje riječke bolnice na Sušak, uključuje izgradnju helidroma na toj lokaciji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter