Prve reakcije nakon papinog imenovanja Dražena Kutleše, koji će zamijeniti zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, više su nego pozitivne. Kutleša je odmah po objavljivanju vijesti u utorak ujutro poručio "neka mi Gospodin udijeli snagu i mudrost". Hrvatska je dobila visokog crkvenog dostojanstvenika koji je izuzetno blizak Vatikanu i samom papi. Vjernicima Zagrebačke nadbiskupije obećao je svoju blizinu i molitvu, prije svega obiteljima, mladima, djeci, bolestima i nemoćnima, socijalno ugroženima i marginaliziranima.

Sada se analizira što bi se moglo dogoditi u vrhu Katoličke crkve u Hrvatskoj kada za godinu dana Kutleša zamijeni Bozanića. Do tada je koadjutor, što znači da će obavljati službu zajedno s aktualnim nadbiskupom, kardinalom Josipom Bozanićem.

Kutleša će iz Splita, gdje je vodio Splitsko-makarsku nadbiskupiju, doputovati u Zagreb, na Kaptol, a promjena radnog mjesta neće biti prevelik izazov. Naime, on jako dobro poznaje i Zagrebačku nadbiskupiju, kao i sve biskupe u Hrvatskoj. Ujedno je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije tako da za njega nema tajni u vrhu Crkve. U svom stilu, otvoreno i iskreno, zamolio je sve ljude dobre volje za suradnju i otvorenost u skrbi za opće dobro. I do sada je pokazivao socijalnu osjetljivost, ono što je karakteristično i za papu Franju, tako da će sigurno vrlo brzo pokazati u kom smjeru će ići Zagrebačka nadbiskupija.

Njegov izbor je očekivan jer slovi kao vatikanski čovjek i svećenik od velikog povjerenja pape Franje. Vatikan je dobro upoznao još za vrijeme poslijediplomskog studija u Rimu, gdje je magistrirao i doktorirao. Papa Franjo izuzetno ga cijeni, jer ga smatra svećenikom novog vremena, točno onako kako Franjo zamišlja Crkvu. Ostat će zapamćeno da je papa primio Kutlešu kada se susreo s hrvatskim biskupima u Vatikanu, poručio mu je da dođe kod njega na razgovor, a nije to učinio kada je i Bozanić zatražio susret. Bilo je jasno da će slijediti promjene. Ali papa nije želio ništa na silu provesti pa je čekao da dođe vrijeme kada Bozanić ionako mora ići u mirovinu. To je u ožujku sljedeće godine kada kardinal navršava 75. godinu. Do tada će obojica raditi zajedno, s time da će sigurno Kutleša u više navrata isticati Bozanićeve zasluge.

Očekuju se i velike promjene u vrhu Crkve u Hrvata, ali one sigurno neće biti provedene preko noći. Ionako više u biskupijama i nadbiskupijama nema mnogo starih biskupa, koji su predvodili konzervativnu struju. U međuvremenu ih je papa zamijenio novim ljudima. Svi novi su odani sadašnjem papi i njegovim nastojanjima da provede neophodne reforme u Crkvi. U Kutleši će imati snažnu podršku jer je on angažiran na promjenama koje su nužnost kako bi Crkva pratila suvremene trendove.

O Kutleši se više-manje sve zna. Riječ je o školovanom svećeniku koji je završio Klasičnu gimnaziju u Dubrovniku, filozofsko-teološki studij u Sarajevu i studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nastavio je školovanje i upisao studij kanonskog prava na prestižnom papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu. Obavljao je mnoge značajne dužnosti u Crkvi, a bio je i član Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom i poslao da vodi Pulsku i Porečku biskupiju u vrijeme kada je izbila afera oko samostana Dajla. Vrlo vješto Kutleša je sredio stvari i od tada više nije bilo problema.

Onda je papa Franjo odlučio Kutlešu poslati u Split, gdje je bio svega 10 mjeseci. Postao je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i predsjednik biskupske komisije za odnose s državom. Očekuje se da će vječito surađivati s državnim vrhom kao što je to činio i njegov prethodnik Bozanić. Govori talijanski, njemački i engleski jezik, a zna se da nije bio veliki pristaša "čuda iz Međugorja".

Kutleša je svakako jedan od svećenika novog vremena, vremena izazova i za Crkvu. Ne bježi od vrućih tema o kojima govori i papa Franjo i koje izazivaju reakcije i među biskupima i među vjernicima, ali i oni koji to nisu. Imenovan je u trenutku kada su odnosi u Vatikanu izuzetno napeti, a neki analitičari kažu da "građanski rat bukti u papinoj državi". Sve je očitije da u Crkvi postoji sukob liberalnih i konzervativnih svećenika, onih koji žele promjene, nasuprot konzervativnoj struji koja se veže uz Rimsku kuriju. Pogotovo je to postalo naglašeno nakon objavljivanja knjige osobnog tajnika bivšeg pape Benedikta. Papa je pokušao unijeti brojne promjene i u Kuriji, ali su konzervativci još uvijek vrlo jaki. Papi je vrlo stalo, zbog poodmaklih godina, da iza sebe ostavi na najvišim pozicijama kardinale i biskupe koji će nastaviti njegovo djelo. Imenovao je tako i mnoge nove kardinale po cijelom svijetu koji zasigurno pripadaju njegovoj struji.

U tim okolnostima imenovan je i Kutleša da vodi Zagrebačku nadbiskupiju. Proteklih godina papa je imenovao mnogo novih biskupa koji također podržavaju Vatikan. Nije micao Josipa Bozanića, iako nije s njim imao bliske odnose. Bozanić je imao i mnogo onih koji su ga podržavali, jer je vršeći svoju dužnost u Zagrebačkoj nadbiskupiji upoznao gotovo sve važne ljude u Katoličkoj crkvi. Zbog toga je papa prvo proveo promjene u biskupijama i nadbiskupijama, a na kraju su došli na red Zagrebačka nadbiskupija i Bozanić. Stvorena je atmosfera da ništa nije učinjeno "preko koljena", da je sve išlo glatko i da većeg otpora nije bilo. Naoko je to tako, iako je na Kaptolu bilo mnogo pokušaja da se pokaže kako neki visoki crkveni dostojanstvenici iz Hrvatske nisu zadovoljni sadašnjim papom. Mnogo više su podržavali i obožavali Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. Jedan od razloga je i taj što papa Franjo nije proglasio Stepinca svetim, a kako se čini, to neće ni učiniti do kraja svojeg pontifikata.

Bozanić nije znao vješto komunicirati s vjernicima, bio je zatvoren na Kaptolu i često nije reagirao kada je to bilo potrebno. Također nije mnogo učinio da se poboljšaju odnosi s istočnim crkvama, što je ovom papi bilo vrlo stalo. Ne može se reći da je pripadao konzervativnoj struji, ali u stalnim manevriranjima između interesa hrvatskih biskupa često se nije moglo prepoznati što zapravo Bozanić zastupa.

S Kutlešom je to mnogo jasnije, on je čovjek Vatikana i sadašnjeg vodstva Crkve. Direktno će interpretirati i stavove samog pape i Svete Stolice, s time da će uvijek imati i svoju osobnost. U teškim vremenima u kojima danas živimo, svijetu je potrebno pokazati veliku socijalnu osjetljivost koju budući zagrebački nadbiskup ima. Nije to samo zbog vjernika, to je praktički zbog svih građana Hrvatske jako važno. Crkva nije izdvojeni segment društva pa mora biti više angažirana i u rješavanju nekih problema koji muče vjernike i sve građane.

S 55 godina Kutleša je dovoljno mlad da može biti angažiran od jutra do navečer, a i entuzijazma ima dovoljno. Sigurno je da će svojim istupima iskakati od sadašnjeg vodstva Crkve i da će biti mnogo izravniji i konkretniji. S državom i državnim institucijama održavat će dobre odnose jer ima iskustva i u tome.

Posebnu pažnju poklonit će obiteljima i mladima, jer to je sadašnjost i budućnost za Crkvu. Onu koja je ponizna, u službi čovjeka, na tragu promjena u 21. stoljeću. Sve su to bili razlozi da papa imenuje upravo njega, a Hrvatska dobije jednog od najutjecajnijih biskupa iz Hrvatske u Vatikanu. Za budućnost Crkve u Hrvata to je izuzetno važno, ali važno je i za budućnost cijele države i svih građana.

Povezane vijesti

• Bozanić: Ima smisla napraviti rez i krenuti ispočetka
• DRAŽEN KUTLEŠA (NE)ĆE POSTATI NOVI ZAGREBAČKI NADBISKUP: Porečki i pulski biskup u crkvenim krugovima slovi kao prvi izbor, no lobi kardinala Josipa Bozanića to sprječava
• Odlazi Bozanić? Vatikan želi hrabrog svećenika koji će provesti mnoge reforme