Ove godine čini se da će zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić dobiti svog nasljednika. Bliži se i vrijeme kada će Bozanić po vatikanskim zakonima otići u mirovinu, a papi Franji su već sada predstavljeni kandidati koji bi ga mogli zamijeniti. U Crkvi se nikada ne može točno predvidjeti što će papa odlučiti, jedna od pretpostavki je da će uskoro, možda već oko Uskrsa imenovati nadbiskupa koadjutora. To bi značilo da će koadjutor obavljati dužnost zajedno s Bozanićem do njegove mirovine 2024. godine, kada će napuniti 75 godina.

U Crkvi u Hrvatskoj već se duže govori o odlasku Bozanića sa čelnoga mjesta u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Loše zdravstveno stanje zagrebačkog kardinala još je više potaknulo te glasine.

Dugo vremena se smatralo da je najozbiljniji kandidat za zamjenu Bozanića nadbiskup Splitsko-makarske biskupije Dražen Kutleša. Sve dosadašnje povjerene dužnosti obavio je više nego dobro, a biskupom ga je imenovao papa Benedikt XVI. kada ga je i postavio za kuadjutora s posebnim ovlastima Porečke i pulske biskupije. Kutleša je ujedno bio i prvi biskup kuadjutor u povijesti te biskupije, a razlog da bude imenovan je rješavanje spora oko samostana u Dajli. Papa i crkveni vrh bili su vrlo zadovoljni kako je ovaj svećenik rođen u Tomislavgradu u Bosni i Hercegovini obavio svoj dio posla pa ga je Franjo prošle godine postavio za čelnog čovjeka Splitsko-makarske nadbiskupije. Već se ranije spominjala mogućnost da će nadbiskup Kutleša zamijeniti kardinala Bozanića, a mediji u Hrvatskoj su pisali da je to gotova stvar.

Ali ovih se dana spominje još jedan ozbiljni kandidat, a to je fra Tomislav Glavnik, koji je ravnatelj Hrvatskog Caritasa. On je redovnik, a papa Franjo, sam redovnik jezuit, preferira baš takve kandidate. Guraju ga fratri, dok u crkvenim krugovima Glavnik slovi kao izuzetno inteligentan i ambiciozan. Zamijenio je mons.

Fabijana Svalinu na čelu Caritasa, a u listopadu 2021. Glavnik je bio imenovan za biskupa koadjutora Srijemske biskupije. Rođen je 9. veljače 1975. godine u Sisku, a zaređen je u Zagrebu u lipnju 2000. godine. Bio je i član pravne komisije Hrvatske biskupske konferencije za povrat oduzete imovine. Izuzetno je angažiran kao novi ravnatelj Caritasa i za pomoć Ukrajini, dok Caritas pomaže u domovini i inozemstvu svima kojima je pomoć potrebita. Kao gvardijan samostana Svetog Duha u Zagrebu pomagao je brojnim ljudima, a surađivao je u izradi ugovora o Caritasu između Katoličke crkve i Republike Hrvatske. Ako se papa odluči za njega bit će to svakako veliko iznenađenje, ali s ovim papom ništa nije predvidljivo.

Kandidat je i Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački koji je blizak Josipu Bozaniću, ali se procjenjuje da su njegove šanse male.

Spominju se još neka imena, a naravno uvijek postoji mogućnost da bude izabran netko koga nitko nije isticao za kandidata. Papa je redovno obaviješten o svim mogućim kandidatima i od strane nadbiskupa Giorgija Lingua, papinskog nuncija u Hrvatskoj koji slovi kao jedan od najboljih diplomata Svete stolice i vrlo je informiran o svemu što se događa u Crkvi u Hrvatskoj. Svi ti prijedlozi su dostavljeni u Vatikan, a konačnu odluku donijet će sam papa Franjo. Postoje dvije mogućnosti, postavljanje koadjutora ili da papa odmah donese konačnu odluku Bozanićevu nasljedniku, ali je realnija ova prva. I opet, sa papom Franjom se nikad unaprijed ne zna.

Bilo kako bilo, papa će i u slučaju crkve u Hrvata provesti svoj plan do kraja, a to znači bitne promjene u vrhu. Otišli su gotovo svi konzervativni biskupi i papa je imenovao nove, koji se mnogo manje ističu u javnosti. Bili su to pretežno nepoznati svećenici, a Sveti Otac ima u njih beskrajno povjerenje da će slijediti njegov put i kada ga neće biti. Oni i sada podržavaju sve nove vjetrove iz Vatikana.

Odnosi pape i kardinala Josipa Bozanića imali su uspone i padove. Vrhunac je bio kada su se pojavile informacije o kardinalovom bankovnom računu. Iako je bilo pretpostavki da će to dovesti do smjene zagrebačkog nadbiskupa, to se nije dogodilo.

Pretpostavlja se da je tu informaciju u medije lansirao upravo Vatikan. Ali, kardinal Josip Bozanić ima čvrsta prijateljstva u Vatikanu i očito je to doprinijelo da papa pričeka s promjenama. Papi je bilo vrlo stalo, prije rata u Ukrajini, da uspostavi bolje odnose sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a time i sa Ruskom pravoslavnom crkvom, jer je mislio da će tako lakše doći do Moskve. U toj namjeri nije mu previše pomogao kardinal Bozanić,

koji nije sklon hrabrim i naglim potezima. U međuvremenu su se okolnosti promijenile jer je Srpska pravoslavna crkva podržala agresiju na Ukrajinu i više nije bilo govora o mogućem putovanju pape u Moskvu.

Papa Franjo nije bio zadovoljan ni s jednim dijelom konzervativnih hrvatskih biskupa, međutim, to je rješavao malo po malo.

Imenovanje novih biskupa sigurno nije uvijek bilo po volji kardinala Bozanića, ali tu nije mogao ništa učiniti. Nakon jednog skupa u Vatikanu Bozanić se želio slikati posebno s papom, ali on to nije odobrio i na želju da se osobno susretne s Franjom odgovoreno je da su svi papini termini zauzeti. Dok je istovremeno papa primio mons. Kutlešu. To je protumačeno kao signal pape Franje da želi promjene, ali kao i uvijek u povijesti, Crkvi se nigdje ne žuri.

Vatikanu nikad nije po volji da se unaprijed ističu kandidati, a vrlo često odlučuje drugačije nego što se to iznosi i kalkulira u javnosti. Upravo to bi moglo biti otežavajuća okolnost za Kutlešu, a papa je već do sada pokazao da često izabire kandidate po nekom svom nahođenju. Jedno je sigurno, Vatikanu je stalo da na čelo Zagrebačke nadbiskupije dođe čovjek novog vremena, vremena pape Franje, što znači hrabar svećenik koji će provesti mnoge reforme. Papa već sada ima među kardinalima snažnu podršku koja će biti vidljiva i kod izbora novog pape, a tako je i u mnogim važnim nadbiskupijama. Ipak, postoje i crkveni krugovi koji sve otvorenije negativno govore o papi Franji i sa rezervom prihvaćaju njegove reformske poteze. Vidi se to i u knjizi koju je napisao osobni tajnik nedavno umrlog pape Benedikta XVI.

Sada kada se spominje mogućnost da papa Franjo ode u mirovinu, jer je navodno poslao i dopis pohranjen u Vatikanu, preostalo je još malo vremena da provede sve najavljene reforme. Zagrebačka nadbiskupija je za Vatikan jako važna i zato će izbor novog nadbiskupa označiti i novu eru u odnosima sa Svetom Stolicom. Vrijeme Josipa Bozanića očito prolazi, a izborom pape Franje vidjet će se u kojem će se smjeru ići s promjenama u Zagrebačkoj nadbiskupiji i Crkvi u Hrvata.

Povezane vijesti

• Plenković vjeruje da će Papa posjetiti Hrvatsku
• Papa sazvao sastanak nacionalnih crkvenih poglavara zbog skandala seksualnog zlostavljanja
• Nadbiskup na konferenciji protiv svećeničke pedofilije: Bili smo svoji najgori neprijatelji