I nakon ulaska Hrvatske u Schengen, Slovenija namjerava kontrolirati prelazak preko granice u svoju zemlju iz Hrvatske?

Granica Hrvatske i Slovenije Plovanija

Smisao Schengena nije uvođenje dodatnih kontrola na unutarnjim granicama, nego njihovo ukidanje. To što sada Slovenija najavljuje ide u krivom smjeru, smatra istarski europarlamentarac Valter Flego, kojeg smo zamolili da komentira posljednje poteze slovenskih vladajućih političara. Podsjetimo da je slovenska ministrica vanjskih poslova i bivša Flegova kolegica u EU parlamentu Tanja Fajon poručila da će Slovenija, ukoliko bude potrebe, odmah nakon ulaska Hrvatske u Schengen uvesti unutarnje kontrole svojih granica.

- Jasno je da Slovenija može uvesti unutarnje kontrole svojih granica. Neki dan sam prošao između Austrije i Njemačke i takve su dodatne kontrole uobičajene, ali samo u slučaju potrebe, kao što je bila korona kriza ili povećani broj nelegalnih ulazaka u neku zemlju. Nije time slovenska ministrica otkrila toplu vodu, ali je jako ružno što je to rekla u ovom trenutku. To može značiti da Slovenija na neki način želi umanjiti hrvatski uspjeh oko ulaska u Schengen. Mislim da nam takve hipotetske izjave ne trebaju. Da, formalno-pravno je moguće uvesti takve kontrole, ali mislim da slovenska ministrica sada ne treba komunicirati na taj način, jasan je Flego.

Zanimljivo je da se slovenski političari žale zbog toga što je Austrija uvela unutarnju kontrolu svojih granica prema Sloveniji i da govore kako je time doveden u pitanje smisao Schengena, a da sada oni to isto žele učiniti na granici s Hrvatskom. Ne ugrožava li se takvim potezima funkcionalnost i smisao Schengena?

- Mislim da Slovenija prvo mora riješiti svoje probleme s Austrijom, što znači da bi fokus trebao biti na tome. Uostalom, i mi smo na plenarnim sjednicama Europarlamenta zaključili da Austrija ne bi trebala povlačiti takve poteze. Zato ne vidim svrhe da Slovenija ponavlja neke greške i uzvraća Hrvatskoj na način na koji je to njoj učinila Austrija. Smisao Schengena je otvaranje granica, kretanja, komunikacije, ekonomija. Jedino u slučaju nekakvih ozbiljnih ugroza svaka država članica može, naravno na određeno vrijeme i iz određenog razloga, uvesti ciljane kontrole. Ovo što Slovenija čini, da unaprijed najavljuje kako će se neka nepredviđena okolnost dogoditi za dva ili tri mjeseca, teško mi je objašnjivo, kaže Flego.

No, Slovenija upozorava na mogućnost da se nađe u svojevrsnom džepu nakon što Hrvatska uđe u Schengen, odnosno da u tu zemlju počnu masovnije stizati migranti koje će zatim Austrija vraćati njima. Slovenski mediji pišu i o tome da su se u posljednjih nekoliko mjeseci pojavile neslužbene informacije da hrvatske službe manjkavo unose otiske prstiju ljudi koji su nelegalno prešli granicu u europski sistem Eurodac, što znači, ističu, da u kasnijim postupcima druge članice EU-a teže vraćaju takve ljude u Hrvatsku kao državu njihovog prvog ulaska u EU.

- Zato smo u Bruxellesu i pozdravili neovisnu kontrolu koja je sastavni dio hrvatske evaluacije oko ulaska u Schengen. Kada od 1. siječnja krene vanjska schengenska granica prema Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, naravno da će Hrvatska uz pomoć europskih sredstava i Frontexa štititi europske vanjske granice onako kako se svi skupa dogovorimo. Stoga je pretenciozno ovo što Slovenija najavljuje, smatra Flego.

Također, sutra bi slovenska vlada trebala odlučiti o jednostranoj izjavi koju bi uputila povodom ulaska Hrvatske u Schengen, a u kojoj bi stajalo da Slovenija poštuje arbitražnu odluku vezanu uz razgraničenje s Hrvatskom i da ustraje u njenoj provedbi. Valja primijetiti i da je retorika naših susjeda nakon završenih predsjedničkih izbora malo smekšala, budući da se u tamošnjim medijima prvo govorilo o tome da bi slovenska jednostrana izjava glasila da Hrvatska ulaskom u schengenski prostor prihvaća arbitražnu presudu.

- Tu jednostranu izjavu, na koju sam siguran da će Hrvatska odgovoriti, treba gledati u kontekstu slovenskih unutarpolitičkih prilika. Ovo je kod njih jaka izborna godina, imali su izbore za parlament, pa nedavno za predsjednika, slijede lokalni, zatim referendumi. Veseli me činjenica, a komuniciram redovno s kolegama iz Slovenije, da međudržavni sporovi, arbitraža, odnosno sve teme između Slovenije i Hrvatske ovaj put nisu opterećivale njihove izbore. To je dobro. No, ta jednostrana izjava služila bi isključivo u njihove unutarpolitičke svrhe. Naravno, ona nije pravno obvezujuća ni za koga, to je interni akt, zaključuje Flego.