GOSPODARSTVO U DOBA KORONE

TOP 100 hrvatskih kompanija po prihodima: ISTRA IMA DVA KAPITALCA

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
Bina Istra ostvarila je u 2020. godini ukupni prihod nešto veći od 1,16 milijardi kuna (Snimio Milivoj Mijošek)

Bina Istra ostvarila je u 2020. godini ukupni prihod nešto veći od 1,16 milijardi kuna (Snimio Milivoj Mijošek)


Koncesionar autoceste Istarski ipsilon Bina Istra sa sjedištem na području općine Lupoglav i BAT-ova Tvornica duhana Rovinj jedine su dvije tvrtke s područja Istre koje su se našle top 100 hrvatskih kompanija prema prihodima ostvarenim u 2020. godini.

Poslovanje hrvatskog gospodarstva u pandemijskoj 2020. godini analizirao je Jutarnji list u suradnji s FINA-om, a kao rezultat te analize nastala je lista 1.500 hrvatskih kompanija poredanih prema ostvarenim ukupnim prihodima. Na čelu te liste nalazi se, kao i godinu dana ranije, naftna kompanija INA s ostvarenih 14,2 milijarde kuna ukupnih prihoda, no ono što odmah upada u oči je i činjenica da je ta kompanija u odnosu na 2019. godinu bila gotovo 7,4 milijarde u minusu, odnosno da je zabilježila pad prihoda od gotovo 35 posto.

Na drugo se mjesto, s trećeg u 2019., probio Konzum Plus s više od 10 milijardi kuna prihoda i rastom od 31 posto, dok se među lanjske dobitnike svakako može svrstati i vukovarski PPD koji je s 9,78 milijardi kuna prihoda i rastom većim od 38 posto, na toj listi najuspješnijih hrvatskih kompanija uspio preskočiti Hrvatsku Elektroprivredu. Da su pandemija koronavirusa i nedostatak brojnih drugih sadržaja lani potaknuli shopping maniju u Hrvata pokazuje činjenica da se među dvadeset najuspješnijih kompanija uz Konzum uspjelo „ugurati“ čak pet drugih trgovačkih lanaca, kao i tvrtka Orbico koja je vodeći domaći distributer globalno zastupljenih robnih marki.

U tu domaću „poslovnu kremu“ koja se smjestila na prvih 20 pozicija nalaze se, među ostalim, još jedan distributer naftnih derivata, dva telekoma, dvije banke, farmaceutska kompanija i veledrogerija lijekova. Indikativno je isto tako da, kada su velike kompanije u pitanju, biznis danas uglavnom „stanuje“ u Zagrebu, budući da od top 20 kompanija sjedište izvan metropole, uz PPD, imaju samo Lidl koji je smješten u obližnjoj Velikoj Gorici, te riječke Plodine i splitski Tommy. I u nastavku prvog dijela liste najznačajniji je udio kompanija smještenih na zagrebačkim adresama, a prvi gospodarski subjekt s područja naše regije nalazimo na 68. mjestu.

Bina Istra ostvarila je u 2020. godini ukupni prihod nešto veći od 1,16 milijardi kuna, te zabilježila značajan skok prema vrhu u odnosu na godinu dana ranije kada se s ostvarenim prihodom od 705 milijuna kuna nalazila na 138 mjestu. Sedamdeset preskočenih mjesta ujedno je i najveći skok na ljestvici uspješnosti koji je uspjela napraviti neka tvrtka koja se uspjela plasirati u top 100, te sedmi najveći rast prihoda među svim hrvatskim kompanijama lani. Usprkos 10 milijuna kuna manjim ukupnim prihodima od onih ostvarenih u 2019. godini, u sto najuspješnijih hrvatskih tvrtki lani je uspio uskočiti i TDR. Tvrtka koja ima 651 zaposlenika ostvarila je lani nešto više od 861 milijun kuna ukupnih prihoda. Ne treba puno pogađati koga lani nije bilo u tom biranom društvu s obzirom na to da je pandemijski tsunami punom silinom već od ožujka udario na industriju putovanja i turistički sektor zbog čega je, umjesto uobičajenog rasta, jedini pravi plan u vodećim domaćim turističkim kompanijama bio pokušati držati glavu iznad vode. Prihodi su, naravno, neusporedivi s onim ostvarenim tijekom turističke rapsodije iz 2019. i prethodnih godina. U takvoj situaciji rovinjska Maistra skliznula je u godinu dana sa 69. na 158. mjesto na ljestvici najuspješnijih hrvatskih kompanija, dok je još dramatičniji pad zabilježio porečki Valamar koji je 2019. bio rangiran na 36., da bi lanjsku godinu završio na 160. mjestu.

Adrisova turistička divizija Maistra u godinu dana je prepolovila ukupne prihode, te lanjsku poslovnu godinu završila sa nešto manje od 600 milijuna zarađenih kuna, dok je minus Valamar Riviere dosegao 71 posto, a ukupni prihodi iznosili nešto manje od 592 milijuna. Razloge takvog pada u ovim kompanijama ne treba posebno pojašnjavati, te je izvjesno da će se normalizacijom stanja na turističkom tržištu koje je lagano započelo ovog ljeta obje kompanije postepeno vratiti u društvo najuspješnijih gdje im je i mjesto. To je naravno važno kako zbog velikog značaja za Rovinj i Poreč koje su vodeće domaće turističke destinacije, tako i zbog velikog broja radnika koje zapošljavaju, a lani ih je u Maistri bilo 1.275, a u Valamaru 2.611. I ostatak domaćeg turističkog sektora lanjsku je godinu završio u „debelom minusu“, pa je tako druga porečka kompanija Plava laguna sa 72. mjesta lani „skliznula“ na 199. U Plavoj laguni koja je lani zapošljavala 1.324 radnika ukupni su prihodi pali za 59 posto i lani su iznosili 484 milijuna kuna. Pulska Arena Hospitality Grupa s 208 milijuna kuna prihoda na ljestvici je 476., a rovinjska Valalta 516.

Otporna industrija

Industrija je naravno pokazala puno veću otpornost na posljedice pandemije, no Istra je nakon gašenja Uljanika po pitanju industrije poprilično tanka. Ipak ima je, pa tako na 175. mjestu ljestvice uspješnosti nalazimo proizvođača kamene vune iz Potpićna, tvrtku Rockwool Adriatic čijih je 548 milijuna kuna prihoda, na razini poslovnog rezultata ostvarenog godinu dana ranije. Tvrtka uz čiji se dolazak u Istru svojevremeno vezivalo poprilično kontroverzi i strahova koji su se pokazali neopravdanim danas uz svojih 132 djelatnika osigurava posao i brojnim kooperantima, te je primjer uspješne i stabilne kompanije. Skok od tridesetak mjesta lani je napravila i tvornica cementa Holcim iz Koromačna koja je sa svojih 249 zaposlenika lani, uz rast od 8 posto, ostvarila ukupne prihode veće od 445 milijuna kuna.

Sektorska analiza top 1.500 najuspješnijih hrvatskih tvrtki pokazuje da Istarska županija još uvijek nije ozbiljno zakoračila u ono što, uz turizam, vidi kao našu najveću šansu. Naime, kad su poljoprivreda i ribarstvo u pitanju činjenica je da u Istri dobro posluje veliki broj uspješnih malih OPG-ova. No kad su u pitanju veliki poslovni subjekti, onda je knjiga najuspješnijih pala na samo jedno slovo, a to je rovinjska Mirna koja je s 85 milijuna prihoda na 35. mjestu najuspješnijih u svom sektoru.

Brodogradnja i IT sektor

U energetskom sektoru nema istarskih tvrtki, dok je u naftnoj industriji, sa 89 milijuna kuna prihoda, na 18. mjestu najuspješnijih novigradski Butan plin. Među najuspješnijim hrvatskim tvrtkama u metalnoj industriji su labinski MCZ koji se bavi proizvodnjom kotlova i peći na pelete i koji je u svom sektoru sa 73 milijuna kuna prihoda na 65. mjestu, a na listu se s ostvarenih 71 milijun kuna ukupnih prihoda na 69. mjesto ugurao i pićanski A.B.S.

U sektoru brodogradnje zasad kao zadnja lasta među uspješnima ostalo je Tehnomont Brodogradilište Pula koje je lani ostvarilo rast prihoda i godinu završilo sa zarađenih 80 milijuna kuna, dok je u elektroindustriji 10. mjesto na listi najuspješnijih s prihodom od 251 milijun kuna zauzeo Etradex iz Pićna.

Uz turizam, jedno prvo mjesto na popisu najuspješnijih Istra ima u sektoru IT usluga, a zauzima ga naravno vodnjanski Infobip koji je lani ostvario 345 milijuna ukupnih prihoda i rast od 30 posto. U sektoru autoindustrije i proizvodnje vozila buzetski P.P.C. je treći s 292 milijuna prihoda, dok je u istom sektoru, ali u području trgovine i servisa 16. mjesto zauzeo Auto Benussi iz Pule s 342 milijuna kuna, kao i tvrtka Benussi iz Fažane s 225 milijuna kuna prihoda. U sektoru kemijske industrije 4. je Hempel iz Umaga s 209 milijuna kuna prihoda, dok je u proizvodnji gume i plastike tvrtka Sipro iz istog grada 7. sa 138 milijuna, a Bifix iz Buja 9. sa 115 milijuna kuna ukupnih prihoda.

U sektoru građevinarstva među najuspješnijima je pulska Cesta sa 195 milijuna kuna, Vodoprivreda Buzet s gotovo 80 milijuna, Istarske ceste Pula sa 77 milijuna, Đusto iz Poreča sa 73 milijuna i De Conte iz Labina sa 71 milijunom kuna ukupnih prihoda u 2020. Uz Rockwool i Holcim među najuspješnijim u proizvodnji građevinskog materijala, agregata i staklarstva je i pulski Calucem s 334 milijuna kuna prihoda, Kamen Pazin sa 178 milijuna, te tvornica stakla Duran Pula sa 103 milijuna kuna prihoda. U prehrambenoj industriji među 1500 najboljih iz Istre se smjestio samo S.I.C. iz Višnjana s 83 milijuna kuna prihoda, a u proizvodnji pića porečka Agrolaguna s 92 milijuna.

Prijevoznici i putovanja

Među putničkim agencijama zadnja tvrtka među najboljima ostao je pulski Uniline koji je usprkos velikom padu prihoda s 83 milijuna kuna prihoda zadržao mjesto među najboljih 1.500, a među cestovnim prijevoznicima to je pošlo za rukom pulskim Brionima koji su lani uprihodovali gotovo 87 milijuna kuna. U sektoru prometa među najuspješnijima našla se i Mesaroli Logistika iz Kanfanara sa 111 milijuna kuna prihoda, a u vodenom prometu pulski brodar Alpha Adriatic sa 162 milijuna kuna. Istarska kreditna banka Umag sa 128 milijuna kuna prihoda na 12. je mjestu najuspješnijih banaka.

Umaški Aries Motivity Professional s 211 milijuna, buzetski La-Vor Trade sa 168 milijuna, Namještaj Mima iz Pule i Špina iz Poreča s po 110 milijuna, Automatic Servis Buzet s 90 milijuna i Istarske ljekarne Pula s 83 milijuna našle su mjesto među najboljima u sektoru maloprodaje, dok je rovinjski Eurotrade sa 110 milijuna kuna prihoda među najuspješnijim hrvatskim trgovačkim tvrtkama u sektoru veleprodaje.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter