Potrošači širom svijeta su zbog pandemije koronavirusa oprezniji i štedljiviji, što bi moglo znatno usporiti oporavak gospodarstava nakon koronakrize, pokazalo je više istraživanja.

Britanska udruga neovisnih maloprodajnih trgovaca BIRA navodi da će promijenjeno ponašanje kupaca usporiti oporavak, a vlade i središnje banke natjerati na skuplje načine izlaska iz krize zbog koronavirusa, uz goleme poticaje.

Britanske trgovine otvaraju se 15. lipnja, a trgovci se boje da kupci nisu raspoloženi za potrošnju te da nemaju povjerenja u gospodarstvo. Nova se štednja pokazuje na različite načine. Neka kućanstva čuvaju novac ušteđen tijekom provedbe epidemioloških mjera, druga se odlučuju za jeftinije marke, a treća kupuju samo osnovne namirnice.

Na potražnju će sigurno utjecati i izuzetan pad kupovne moći onih čije je životno uzdržavanje ugroženo pandemijom, odnosno čak i onemogućeno, kao i promjene obrazaca potrošnje, jer puno zaposlenih nastavlja s radom od kuće.

U Kini su se trgovački centri nakon ublažavanja mjera u travnju ponovno počeli puniti. Internetska prodaja porasla je u nekim kategorijama, a često su u ponudi popusti i državni kuponi. No i dalje se primjećuje oprez prema proizvodima koji se smatraju nebitnima, tako da je stopa rasta ispod one kojoj se Peking ranije nadao.

"Potrošači u fokus stavljaju osnovne kategorije potrošnje", navodi Fitch Solutions u izvještaju od 4. lipnja, predviđajući pad potrošnje kineskih kućanstava u ovoj godini i smanjujući procjenu rasta za 2020. godinu na samo 1,1 posto, u odnosu na 5,6 posto prije pandemije.

U SAD-u se poznati brendovi poput čokoladnog diva Hersheyja ili proizvođača paste za zube Colgatea suočavaju se s padom prodaje. Istodobno, jeftini dućani "za dolar" očekuju otvaranje svojih vrata novoj vrsti kupaca, kao što su to učinili nakon recesije u 2008-2009. godine.

Puno ovisi i o tome što će se dogoditi s akumuliranom štednjom koju su prikupila američka kućanstva. Dokument istraživača MMF-a iz 2012. utvrdio je da je trajna neizvjesnost nakon početka recesije 2008.-2009. trajno povećala stope štednje, što je smanjilo potrošnju i rast u širem gospodarstvu.

Mnoga američka kućanstva uskoro će se suočiti s realnošću: jednokratni porezni popusti istječu u svibnju, a naknade za nezaposlene zbog pandemije u srpnju, objavio je Oxford Economics, procjenjujući da će primanja kućanstava do kraja godine biti smanjena.

Zbog toga će kreatori politika u svijetu poticati štediše na potrošnju, ubrzavanjem mjera ublažavanja lockdowna, nudeći veće gospodarske poticaje ili spuštanjem kamatnih stopa još niže, moguće i prema negativnom području.

I u Europi postoji slična dvojba. Europska središnja banka očekuje rast štednje kućanstava u ovoj godini za šest postotnih bodova, na 19 posto dohotka, te da će i nakon toga ostati na visokoj razini zbog onoga što ekonomisti nazivaju "ožiljkom".

Navodeći kao razlog rizik od pretjeranog čuvanja novca, francuski ministar financija Bruno Le Maire pozvao je na izravne poticaje za povećanje potražnje. Proračun kojeg će predstaviti sljedeći tjedan predviđa pad potrošnje za 10 posto u ovoj godini, zbog štednje u domaćinstvima.

Njemačka je najavila smanjenje poreza na dodanu vrijednost u drugoj polovini godine kako bi potaknula potrošnju, a već je ranije pokrenula mjeru novčanih naknada za roditelje.

Govoreći u četvrtak o snažnim smanjenjima zaštite banaka u eurozoni, predsjednica ECB Christine Lagarde je istaknula da je dubina pada domaće potražnje jedan od glavnih faktora koji će odrediti stope gospodarskog pada i oporavka. Kazala je kako Upravno vijeće ECB-a očekuje da će se ti rizici još povećati.

Povezane vijesti

• Stotine kineskih tvrtki traže milijarde dolara kredita zbog koronavirusa
• Bogati europski sjever posegnuo duboko u džep da spasi gospodarstvo u koronakrizi
• Ozbiljno se razmišlja da se bankama zbog visokih kamatnih marži uvede novi porez na ekstraprofit