razdoblje "izražene neizvjesnosti"
Švicarska i Meksiko ulaze u igru živaca sa carinama hladne glave
(Reuters)
Švicarska i Meksiko signalizirali su spremnost na pregovore sa SAD-om nakon najava vala novih carina, istaknuvši da su im prioritet "dugoročni interesi" i jačanje gospodarstva u razdoblju "izražene neizvjesnosti".
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je najavio da će uvesti 10-postotne carine na uvoz robe iz zemalja širom svijeta, uz recipročne namete trgovinskim partnerima koji naplaćuju visoke carine na uvoz američkih proizvoda.
SAD će tako naplaćivati recipročne carine Kini, EU i Vijetnamu, od 34 odnosno 20 i čak 46 posto, najavio je Trump, pozivajući se na izračune vijeća ekonomskih savjetnika, prema kojima ti trgovinski partneri na uvoz američke robe naplaćuju namete od 67, odnosno 39 i čak 90 posto, kada se uključe i sve trgovinske prepreke i manipulacija valutama.
Uvoz iz Švicarske podlijegat će pak ubuduće carini od 31 posto, uz procjenu vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće da alpska zemlja trenutno naplaćuje namete na uvoz američke robe od 61 posto.
Švicarska je lani u robnoj razmjeni sa SAD-om bilježila višak od 52,6 milijardi švicarskih franaka, veći za osam posto nego u 2023., pokazuju podaci carinske uprave.
U 2020. godini prosječna carinska stopa na uvoz iz zemalja sa statuom povlaštenog trgovinskog partnera iznosila je prema švicarskim podacima 5,3 posto, uz ogromne razlike.
Tako je namet na uvoz nepoljoprivrednih proizvoda iz te skupine zemalja u prosjeku iznosio 1,3 posto. Uvoz poljoprivrednih proizvoda podlijegao je pak carini od 30,4 posto, uz iznimku mliječnih proizvoda na koje je Švicarska naplaćivala carinu od čak 137,7 posto, pokazuju podaci švicarskih vlasti.
Za razliku od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je u četvrtak rekla da Europska unija priprema protumjere, švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter izjavila je da je vlada „primila na znanje” američke odluke o carinama.
„Brzo ćemo donijeti odluku o sljedećim koracima, a prioritet će nam biti dugoročni gospodarski interesi države”, napisala je Keller-Sutter u objavi na društvenoj mreži X, dodavši da su im "središnje vrijednosti i dalje poštivanje međunarodnog prava i slobodna trgovina".
Švicarska predsjednica "ima pravi pristup", poručio je Trumpov suradnik Ed McMullen, koji je za njegova prvog mandata obnašao dužnost veleposlanika u Bernu.
Meksiko je pak, uz Kanadu, izostavljen s popisa novih američkih nameta, uz napomenu Bijele kuće da će i dalje naplaćivati carine od 25 posto, uvedene početkom ožujka zbog, kako je rekao američki predsjednik, "mlakog odnosa prema migracijama i krijumčarenju fentanilom".
SAD je produljio povlašteni tretman za uvoz kanadskih i meksičkih proizvoda usklađenih s propisom o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi USMCA iz 2020. godine.
Ako Washington bude zadovoljan napretkom u rješavanju problema migracija i krijumčarenja fentanila, uvoz iz Kanade i Meksika, usklađen sa sporazumom USMCA, bit će i dalje oslobođen od carina, a proizvodi koji nisu u skladu sa sporazumom podlijegat će povlaštenoj recipročnoj carini od 12 posto, navodi se u dokumentu Bijele Kuće.
Samo nekoliko sati prije američke objave "Dana oslobođenja" i novih carina, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum naglasila je u srijedu da Meksiko ne namjerava SAD-u "vraćati milo za drago".
Imamo plan za osnaživanje gospodarstva u svim okolnostima, poručila je Sheinbaum u srijedu.
Meksička predsjednica pozivala je i do sada na smirenost, birajući riječi u izjavama o carinama. Nije isključila mogućnost recipročnih carina na uvoz iz SAD-a, ali nije ni prijetila da će ih uvesti.
U trideset godina slobodne trgovine SAD-a, Kanade i Meksika tri su se gospodarstva tijesno povezala, izgradivši u Meksiku proizvodnu bazu koja u velikoj mjeri ovisi o izvozu u SAD, pa bi visoke carine kroz dulje vremensko razdoblje mogle izazvati recesiju.
Meksička vlada snizila je u utorak prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini s dva do tri posto na 1,5 do 2,3 posto.ta je prognoza optimističnija od procjena privatnog sektora i meksičke središnje banke koji strahuju od početka recesije u toj zemlji.
Središnja banka prepolovila je pak krajem veljače procjenu rasta gospodarske aktivnosti u ovoj godini na samo 0,6 posto, istaknuvši da očekuje nisku osobnu potrošnju i privatna ulaganja u uvjetima izražene neizvjesnosti koju stvaraju "unutarnji i vanjski čimbenici".
Među vanjskim čimbenicima središnja banka navela je blago usporavanje svjetskog gospodarstva, uz neizvjesne izglede, zbog najavljenih promjena u američkoj ekonomskoj politici.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
