Registracija naziva proizvoda jednom od oznaka iz EU sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet poput recimo naziva Istra ZOI ili Istarski pršut / Istrski pršut ZOI, važna je kako za proizvođače tako i za potrošače. Proizvođače štiti od zlouporabe ugleda ili oponašanja registriranog naziva, a potrošačima jamče kupnju proizvoda priznate kvalitete i lokalnog podrijetla na jedinstvenom tržištu Europske unije.

Zaštićena oznaka izvornosti jamči proizvod proizveden u cijelosti u određenom području, dok je kod proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla osigurano da se barem jedna, ključna, faza u proizvodnji odvija na određenom području.

Hrvatska visoko u EU prema broju zaštićenih proizvoda

U travnju 2015. godine, registracijom naziva Krčki pršut kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, ostvarena je prva registracija zaštićene oznake iz EU sustava kvalitete koju je jedan hrvatski poljoprivredni i prehrambeni proizvod ostvario. Danas, samo šest godina kasnije, Hrvatska ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji naziv je registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla; Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska panceta i Dalmatinska pečenica.

Od ukupno 1.361 registriranih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU najviše imaju Italija (311) i Francuska (256), a Republika Hrvatska kao najmlađa članica EU je na visokom devetom mjestu. Hrvatska se diči bogatom tradicijom proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje, što je možda jedan od razloga uspjeha u zaštiti naziva proizvoda na razini Europske unije, kao i činjenice da je u tijeku čak 21 postupak zaštite naziva hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, između kojih su i Meso istarskog goveda - boškarina / Meso istrskega goveda - boškarina, Istarski med / Istrski med te Istarski ovčji sir / Istrski ovčji sir, koji su zajednički projekt hrvatskih i slovenskih proizvođača.

„Prepoznatljivost proizvoda povezana je i s prepoznatljivošću područja na kojem se proizvode te bitno doprinosi jačanju turizma i održivom razvoju ruralnih područja. Sa zadovoljstvom mogu reći kako smo prošle godine imali 104 certificirana proizvođača u Hrvatskoj koji unaprjeđuju i razvijaju proizvodnju i promociju prepoznatljivih, autohtonih, hrvatskih proizvoda“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te istaknula kako na ovaj način dodana vrijednost proizvoda potiče jačanje konkurentnosti domaćih proizvođača na lokalnom tržištu, ali i na zahtjevnom tržištu Europske unije.

Kupnja autentičnog i kontroliranog proizvoda priznate kvalitete

Značaj registracije i zaštite naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda jednom od oznaka je i u tome što osigurava prepoznatljivost proizvoda i svrstavanje u višu cjenovnu kategoriju. Naime, proizvodi s ovim oznakama kvalitete postižu u prosjeku dva do tri puta veću cijenu u odnosu na sličan proizvod bez oznake te su jamstvo potrošaču da kupuje autohtoni domaći proizvod kontrolirane i priznate kvalitete i lokalnog podrijetla.

Postupak zaštite provodi se prvo na nacionalnoj razini i provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, a po završetku postupka naziv proizvoda zaštićen je na području Republike Hrvatske. Nakon toga Europskoj komisiji prosljeđuje se zahtjev za registraciju zaštićenog naziva, a postupak završava upisom naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnih specijaliteta, čime je naziv zaštićen na području cijele Europske unije. Zaštićeni naziv proizvoda može koristiti svaki proizvođač koji je ispunio sve zahtjeve propisane službenom specifikacijom proizvoda.

Dobrovoljni nacionalni sustav „Dokazana kvaliteta“

Na hrvatskom je tržištu, unatoč brojnim propisima o označavanju i obvezi navođenja zemlje podrijetla na pojedinoj hrani i brojnim privatnim oznakama na hrani, nedostajala oznaka koja će isticati i garantirati hrvatsko podrijetlo i dodanu kvalitetu proizvoda. Upravo je iz tog razloga Ministarstvo poljoprivrede uspostavilo nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - „Dokazana kvaliteta“, a riječ je o dobrovoljnom sustavu označavanja za proizvode s posebnim karakteristikama unutar sektora voća, mlijeka, mesa, jaja, povrća. Osim informiranja potrošača o dodanoj vrijednosti proizvoda, ovaj sustav štiti i proizvođače od nepoštenih praksi.

Trenutno je priznata prva oznaka „Dokazana kvaliteta“ za voće, u postupku je priznavanje oznake za konzumna jaja,, a u Ministarstvu poljoprivrede ističu kako se nadaju da će im se u što skorijem roku pridružiti i ostali sektori. Putem jedinstvene oznake na poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima koji nose znak „Dokazana kvaliteta“ potrošači će biti informirani da kupuju domaći proizvod dodane vrijednosti i provjerene kvalitete odnosno da je Republika Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka te ujedno i zemlja gdje je taj proizvod proizveden i/ili prerađen.

Kako bi se olakšao ulazak proizvođača u nacionalni sustav kvalitete, omogućeno je da troškovi certificiranja proizvođača te aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača budu prihvatljivi za financiranje kroz Mjeru 3 Programa ruralnog razvoja.

Povezane vijesti

• POVLAČI SE smrznuto povrće Plodine Frizo te meksički mix i povrće za juhu minestrone tvrtke Stanić d.o.o.
• SLUČAJ PROČELNIKA ALBINA LAMPEA IZ PULE: Sumnja se da je uzimao postotak za organizaciju prostitucije, a poznato je i koliko te kome je navodno slao sms poruke, sadržaj tih poruka i drugi zanimljivi detalji
• Otvorena rekonstruirana uljara u Blatu