ZAGREB

HPK: Neujednačenost kontrola ekološke poljoprivrede

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) su u utorak upozorili na neujednačenost postupanja kontrolnih tijela u ekološkoj poljoprivredi, što za posljedicu ima i pad broja proizvođača i odustajanje od ekološke proizvodnje.

Na sjednici Odbora za eko proizvodnju, preradu, cvjećarstvo, ljekovito bilje i medicinsko bilje HPK je rečeno kako kontrolna tijela za ekološke proizvođače trenutno imaju različite prakse kontrole, a i cijene usluga se drastično razlikuju od tijela do tijela što značajno utječe na troškove poslovanja proizvođača.

"Kada se tome dodaju i neujednačene kontrole ekoloških proizvođača ne iznenađuje trend pada broja proizvođača i odustajanja od ove proizvodnje", istaknuli su članovi Odbora.

Iz HPK naglašavaju kako je važna veća promocija hrvatske ekološke proizvodnje te nije dobro stvarati dodatnu negativnu percepciju ekoloških proizvoda. Potrebno je osnažiti povjerenje u ovu proizvodnju koja je proteklih godina bilježila rast površina i broja proizvođača, a jedan od načina je ujednačavanje trenutno različitih pravila postupanja kontrolnih tijela.

"Aktualan trend osipanja ekoloških proizvođača djelomično je uzrokovan različitim postupanjem kontrolnih tijela u ekološkoj poljoprivredi", kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Komora, kako je rekao, zahtjeva zaustavljanje ovog trenda te uspostavu jednoobraznog sustava kontrole kod svih 12 kontrolnih tijela u Republici Hrvatskoj.

"Mi svakodnevno s terena dobivamo informacije od proizvođača kako se sve teže nose sa različitim pravilima u kontroli, dok su i odstupanja u cijenama naplate usluga izuzetno velika. Takva praksa je nedopustiva i narušava povjerenje proizvođača u sustav koji ih ne štiti dovoljno", istaknuo je Jakopović te dodao kako će Komora od Agencije za plaćanje u poljoprivredi tražiti izradu analiza koliko je eko proizvođača izašlo iz sustava tijekom prošle godine i koliko je zahtjeva za ispis zaprimljeno ove godine.

U Komori smatraju i da je potrebno otvoriti stalni komunikacijski kanal kroz koji bi svi sudionici proizvodnog procesa zajedno ostvarili ambiciozni cilj od 25 posto ekoloških površina do 2030. godine.

U priopćenju HPK se navodi i kako je Hrvatska iz godine u godinu bilježila značajan rast ekološke proizvodnje pa je tako od 2013. do 2019. zabilježila rast površina pod ekološkom proizvodnjom za 67.509 hektara.

Iznose i podatke DZS-a prema kojima je u Hrvatskoj u 2019. evidentirano ukupno 5.548 subjekata u ekološkoj poljoprivredi od čega je 5.153 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 395 poljoprivrednih prerađivača.

Ukupna evidentirana površina pod ekološkom proizvodnjom u 2019. je iznosila 108.169 hektara, što činilo 7,2 posto u odnosu na ukupno korištenu poljoprivrednu površinu.

Prema strukturi biljne proizvodnje i dalje su najzastupljenije oranice s 52.587 hektara koje u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom čine udio od 48,6 posto. Slijede livade i pašnjaci s udjelom od 37,6 posto te trajni nasadi udjelom od 13,8 posto u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom.

U ukupnoj površini ekoloških oraničnih usjeva od 52.587 hektara u 2019. godini najzastupljenije su žitarice s 15.814 hektara, industrijsko bilje s 13.562 hektara, uljarice s 9.558 hektara te aromatsko i ljekovito bilje s 4.004 hektara.

U ukupnoj površini ekoloških trajnih nasada od 14.934 hektara najzastupljeniji su voćnjaci s 11.906 hektara, zatim maslinici s 1.888 hektara te vinogradi s 1.072 hektara, navodi se u priopćenju HPK.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter