Tko je kriv?
Katastrofalna godina za hrvatske ribare: Ulovi padaju, flote se smanjuju, a priroda i zakoni ne idu na ruku
Ilustracija (Snimio Milivoj Mijošek)
S raznih strana naše obale i otoka proteklih dana dolaze informacije slična sadržaja, ne baš lijepe. Proteklu godinu hrvatski ribari neće pamtiti po dobru. Lovili su slabo, uglavnom manje od prosjeka. Nisu tome krivi samo lovostaji i ostale restriktivne mjere što ih nameće zakonodavac, iako je njihov učinak značajan. Pa se sa zakonskim propisima udruži priroda, nepovoljne vremenske prilike, a očito i nešto "dolje" u moru i – konačan rezultat je katastrofalan, kako ocjenjuje profesionalni ribar s dugogodišnjim stažom. Već danas, da ga se pita, svaki vlasnik broda u kilogram će predočiti rezultate prošlogodišnjeg poslovanja i usporediti ih s više prethodnih godina.
Generalno, na državnoj razini, brojke o ukupnom ulovu bit će nam prezentirane za koji mjesec, za vrućih ljetnih dana, kada "staru" i "novu" godinu više nitko ne spominje. Jasno, treba vremena da se podaci o svim ulovima objedine na jednom mjestu i detaljno obrade. Nije ribarstvo jedini posao Statistike. Što je sustav veći, treba mu više vremena za obradu i prezentaciju podataka. Pa smo tako pri kraju prošle godine saznali kako su ribari Europske unije lovili u – 2023. godini. Opet možemo ponoviti – ni na toj razini nije bilo dobro! Ne smanjuju se ulovi samo u našem Jadranu.
Povećanje u tri zemlje
Procjenjuje se, tako stoji i statističkom izvješću, da je ukupan ulov u EU-u iznosio oko 3,3 milijuna tona. Od ukupnog ulova, polovina otpada na tri zemlje. Najuspješniji u EU-u bili su španjolski ribari sa 698.000 tona, odnosno 21 posto ukupnog ulova. Na drugoj je poziciji Danska – 495.000 tona, što čini 15 posto, a treći su francuski ribari sa 470.000 tona, odnosno 14 posto.
Jasno, odmah se nameće pitanje: gdje je tu Hrvatska, kako su lovili naši ribari u usporedbi s kolegama iz EU-a. Moglo bi se reći da ribarski stojimo bolje nego što je naša ukupna pozicija u europskoj asocijaciji. Sportskim rječnikom, plasirani smo na 13. mjesto. Ispred nas su, s malo većim ulovom, Grčka i Estonija, a prvi pratitelj nam je Belgija, sa znatno manjim ulovom. Sa skromnim postignućima, u tom društvu iza nas nalaze se Bugarska, Rumunjska i Malta, otočna država koju su mnogi u nas često isticali kao primjer uspješne i suverene EU ribarske nacije.
Bez obzira na činjenicu što je otok usred Mediterana, Malta je ipak mala da bismo je uspoređivali s europskim velesilama. Statističku poziciju Hrvatske unutar EU-a treba ipak uzeti uvjetno, jer nije kompletna. Iz nje su izostavljeni Portugal, Irska i Latvija, zbog "neprovjerene" statistike. Portugal je ribarska velesila i mjesto mu je pri vrhu, otočnu Irsku okružuju bogata lovišta, a ne znam za Latviju, ona nije velika, kao ni mi. Realno smo stepenicu, dvije niže, što generalno ništa ne mijenja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
