Hrvatskoj nedostaje radnika pa će se tržište rada morati liberalizirati, a kvote za uvoz stranih radnika ukinuti, neki su od naglasaka sa zajedničke tematske sjednice više strukovnih skupina pri Županijskoj komori Rijeka, održane u utorak.

Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK Davorko Vidović rekao je da se od sredine godine očekuje beskvotni sustav te da će to poslodavcima znatno olakšati dolazak do kvalitetnih stranih radnika.

Po njegovim riječima, u deset godina, od 2008. do 2018., Hrvatska je izgubila pola milijuna ljudi u radnom kontingentu. Od toga 200 tisuća starenjem stanovništva, dok se 300 tisuća ljudi iselilo, što je, smatra, za malu zemlju kao što je Hrvatska, dramatičan podatak.

Rekao je da je riječ o trendovima koji nisu kratkoročni ili privremeni, nego da se radi o početku dugoročnog trenda te je procijenio da postoje tri moguća scenarija. Prvi je da se još uvijek velik dio neaktivnog stanovništva uključi u tržište rada, a drugi je liberalizacija uvoza stranih radnika.

Ne možemo bez stranih radnika. Model mijenja i donosi novi zakon o strancima, pa ćemo imati puno liberalniji sustav koji će čuvati domaća radna mjesta, ali će biti otvoren za radnike koji nam nedostaju, kazao je. Naglasio je da kvota više neće biti i da će se omogućiti uvoz radnika svima koji ih trebaju, uz jasna pravila.

To znači da će poslodavci koji uvoze radnike morati dokazati da posluju u Hrvatskoj, imaju registrirano poduzeće, a Zavod za zapošljavanje izdavat će dozvole za zanimanja koja nisu deficitarna. Prema onome što sada stoji u prijedlogu zakona, koji još nije prošao saborsku proceduru, bit će puno više reda, rekao je Vidović dodavši da očekuje da će beskvotni sustav proći proceduru i biti uveden od sredine godine.

Govoreći o trećem mogućem scenariju, Vidović je rekao da ćemo morati u većoj mjeri pratiti trendove u robotizaciji, automatizaciji i zamjeni ljudskog rada radom strojeva.

To su jedine mogućnosti jer je četvrta alternativa neprihvatljiva, a to je gubitak i smanjenje gospodarske aktivnosti, što bi imalo dramatične posljedice za cijeli sustav, naglasio je.

Vidović procjenjuje da je u Hrvatskoj lani bilo oko 40 tisuća stranih radnika, najviše u ugostiteljstvu, turizmu i građevinarstvu. U građevini su nekad su pretežno bili prisutni radnici iz BiH, Kosova, Albanije, a sada se sve više zapošljavaju radnici iz Nepala, Indije i drugih dalekih zemalja. U turizmu je još uvijek najviše sezonaca iz BiH, Srbije i Crne Gore.

Vidović drži da se iseljavanje zaustavlja i više ne raste. Očekuje povratak ljudi iz inozemstva u godinama koje dolaze.

To su iskustva nekih zemalja i vjerujemo da će se to dogoditi i u Hrvatskoj, rekao je.

Ravnatelj Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje Ante Lončar je naveo sedam osnovnih mjera iz Vladina paketa aktivnih mjera politike zapošljavanja, za čiju je provedbu Vlada osigurala oko milijardu kuna. Mjere se odnose na usavršavanja, obrazovanje, mjeru stalnoga sezonca, javne radove, pripravništvo i samozapošljavanje, a njima se želi aktivirati što veći broj nezaposlenih i domaće radne snage. Očekuje 26 tisuća novouključenih osoba u 2020., a prošle godine bilo ih je 30 tisuća.

Lončar je dodao da je zavod uključen i u provedbu europskog socijalnog fonda, u provođenju drugih projekata u zapošljavanju.

Pokušavamo mjerama aktivne politike zapošljavanja dio ljudi uključiti u tržište rada u Hrvatskoj i nadamo se da će se smanjiti trend iseljavanja, gdje je prema našim pokazateljima došlo do stagnacije, a sve ovisi o gospodarskom rastu i drugim mjerama, rekao je Lončar.

Povezane vijesti

• Domaće tržište rada u "minusu" s radnom snagom: Potražnja za radnicima i dalje raste, iduće godine VIŠE OD 30 TISUĆA RADNIH DOZVOLA ZA STRANCE
• POSLODAVCI U TURIZMU SVE RANIJE KREĆU U POTRAGU ZA SEZONSKIM RADNICIMA: Na oglas se javili sami 40-godišnjaci, kao da mlađih više nema
• NE MANJKA RADNIKA SAMO U TURIZMU: U Istri kronično nedostaju ribari, mesari, stolari, tesari, PA ČAK I CVJEĆARI