Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo prošle je godine podneseno 211 patentnih prijava, što je 75 više nego godinu ranije, dok su istovremeno u nacionalnom postupku priznata 83 patenta, 12 više nego 2018. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Na rast ukupnog broja prijava utjecao je rast broja domaćih prijavitelja, koji su lani podnijeli 195 patentnih prijava, što je 74 više nego godinu prije. Pritom su većinu prijava podnijele fizičke osobe, 137 prijava, što je udio od 70,3 posto, dok je udio prijava domaćih pravnih osoba 29,7 posto. 

Broj prijava stranih prijavitelja otprilike je na razini godine prije, odnosno podnijeli su jednu više ili ukupno 16 patentnih prijava. I kod stranih prijava prevladavaju fizičke osobe, s udjelom od 62,5 posto, dok se na strane pravne osobe odnosi 37,5 posto prijava.

Prema tehničkom području, najveći broj patentnih prijava u 2019. bio je u području općeg strojarstva, i na strojarstvo se odnosila trećina svih prijava (134 prijave, što je udio od 33,4 posto). Slijedi područje kemije s 19,5 posto, dok je najmanji broj prijava bio u području elektrotehnike, 13,5 posto, stoji u izvješću DZS-a.

Pritom statističari napominju da zbroj patenata prema tehničkom području može biti veći od ukupnog broja patenata, i to zbog toga što jednom patentu može biti dodijeljeno više klasifikacijskih oznaka MKP-a (Međunarodna klasifikacija patenata). 

Statistika o priznatim patentima pokazuje da se više od polovice (56,6 posto) odnosi na područje kemije, a slijede ostala područja s udjelom od 16,8 posto, itd. 

Prema Međunarodnoj klasifikaciji patenata (MKP), koja omogućuje identifikaciju tehnološke baze patenata i sektor u kojem je njegova primjena najvjerojatnija, najveći udio patentnih prijava i priznatih patenata bio je u području "svakodnevne životne potrepštine", njihov je udio u prijavama 27,5 posto, a priznatim patentima 28,9 posto.

Rast broja važećih patenata

Statistika važećih patenata pokazuje nastavak trenda rasta njihova broja pa je tako u 2019. ukupan broj važećih patenata u Hrvatskoj, u što su uključeni i europski patenti potvrđeni u RH, bio 10.365, što je 1.105 više nego godinu ranije.

Po podacima DZS-a, lani su u Hrvatskoj bila važeća 10.060 patenata (uključeni i europski patenti potvrđeni u RH).

Preostalih 305 odnosi na konsenzualne patente, koje se definiraju kao poseban oblik zaštite patenata u Hrvatskoj. Njihovo je osnovno obilježje da se priznaju bez potpunog ispitivanja, odnosno na temelju sporazuma, to jest konsenzusa javnosti, ako protiv njih nema prigovora zainteresiranih strana. Konsenzualni patent može trajati najviše deset godina.

Patent je, pojašnjavaju statističari, isključivo pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekoga tehničkog problema. Patent se priznaje za izume koji se odnose na proizvod, postupak ili primjenu, a vlasniku osigurava isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zaštićena patentom, tijekom ograničenog razdoblja koje ne može trajati dulje od 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta. Protekom tog vremena patent postaje javno dobro, svakomu dostupno na upotrebu.

Statistika patenata donosi informaciju o uspješnosti istraživanja, razvoja i inovacijske aktivnosti u odabranim područjima tehnologije, a broj patenata jedna je od mjera inventivne aktivnosti zemlje koja također pokazuje kapacitet iskorištavanja znanja i pretvaranja znanja u potencijalne gospodarske koristi, napominju iz DZS-a.

Povezane vijesti

• VLADA Poboljšanje patentne zaštite, smjernice za državne potpore
• Sektor digitalnih komunikacija s najviše prijava patenata u Europi u 2019. - EPO
• Kina u 2019. prestigla SAD po broju patenata