U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna bilo 202.975 zaposlenih, što je za 3,5 posto ili 7.309 manje nego krajem kolovoza, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U obrtu je krajem rujna bilo 184.967 zaposlenih, što je 3,8 posto ili 7.297 manje nego u kolovozu.

Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija je smanjen za 12 osoba, na 18.008.

Statistika pokazuje da je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama na mjesečnoj razini porastao u sedam područja djelatnosti i kreće se od 0,1 posto u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima do 8,3 posto u rudarstvu i vađenju.

Broj zaposlenih pao je u 12 područja djelatnosti, u rasponu od po 0,5 posto u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju te u ostalim uslužnim djelatnostima, do 14,1 posto u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane.

Četiri su djelatnosti unutar obrta i djelatnosti slobodnih profesija koje su u rujnu generirale više od 20 tisuća zaposlenih, a najviše je ljudi krajem devetog mjeseca radilo u ugostiteljstvu i turizmu, 30.971, što je 5.092 manje nego mjesec ranije, u prerađivačkoj industriji bilo je 26.025 zaposlenih ili 284 radnika manje na mjesečnoj razini, u građevinarstvu 23.274, što je 95 osoba više, a u trgovini 22.609, odnosno 914 manje nego u kolovozu.

Statistika po županijama pokazuje da je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u rujnu u odnosu na kolovoz u deset županija porastao, a u njih deset zabilježio pad.

Rast se kreće od 0,1 posto u Karlovačkoj do jedan posto u Požeško-slavonskoj županiji, a pad u rasponu od 0,2 posto u Gradu Zagrebu do 10,9 posto u Ličko-senjskoj županiji.

U Zagrebačkoj županiji broj zaposlenih ostao je na razini iz kolovoza ove godine, podaci su DZS-a.

Povezane vijesti

• Sve više zaposlenih na nepuno radno vrijeme
• Hrvatska ima najveći pad zaposlenosti u EU
• Blagi rast broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama