ZAGREB
DAB: Hrvatska ima jedan od najstabilnijih sustava osiguranja depozita u Uniji
(Hina/EPA)
Hrvatska ima jedan od najstabilnijih sustava osiguranja depozita i zaštite štednje građana u Europskoj uniji, ocijenili su iz DAB-a povodom skorašnjeg stupanja na snagu novog zakona o sustavu osiguranja depozita te o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.
Kako su podsjetili iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, 1. siječnja iduće godine na snagu stupa novi zakon o sustavu osiguranja depozita te o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.
On je nedavno usklađen s europskim direktivama, kojima se uz ostalo skraćuje trajanje stečajnog postupka kreditnih institucija i dodatno štiti građane/deponente, a prilagođava se i naziv odnosno uloga Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB-a) - u Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita.
Novim zakonom nastavlja se daljnja reforma bankovnog sustava RH i EU-a, jača sposobnost banaka da podnesu financijske šokove, minimalizira trošak koji će u slučaju problema s bankama snosili porezni obveznici te uspostavlja jedinstveni financijski fond koji se puni uplatom kreditnih institucija, a ne građana, istaknuli iz DAB-a.
Smatraju i da se zakonom dodatno olakšava život hrvatskim građanima te nudi sigurnost štednih uloga kao i povećava stabilnost financijskog sustava, koji postaje mnogo otporniji na eventualne financijske krize.
Novi zakon, koji objedinjuje odredbe važećeg zakona o osiguranju depozita i zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), nastoji što je više moguće predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano uz zaštitu deponenata. Radi zaštite financijske stabilnosti sustava, novi zakon propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom odnosno u slučaju nastupa osiguranog slučaja, navode iz DAB-a.
Kako bi se osigurala djelotvornija upotreba sredstava iz sustava za osiguranje depozita, novim zakonom propisuje se da se fond osiguranja depozita sastoji od dva djela - osnovnog fonda osiguranja depozita i dodatnog fonda osiguranja depozita.
Svrha osnovnog fonda osiguranja depozita, koji u svakom trenutku raspolaže s iznosom sredstava od jedan posto osiguranih depozita, je isplata osiguranih depozita, dok je svrha dodatnog fonda nadopunjavanje osnovnog fonda osiguranja depozita ako raspoloživa sredstva osnovnog fonda padnu ispod jedan posto osiguranih depozita, kao potpora u prikupljanju ex-post premija, korištenje njegovih sredstava u svrhu poduzimanja mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja te podrška financiranju sanacije kreditnih institucija i podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija, pojašnjavaju iz DAB-a.
Također, novim zakonom se usklađuje izvor financiranja prema pravnoj stečevini EU-a na način da se izričito navodi kako se sustav osiguranja depozita ne može financirati na teret poreznih obveznika, već isključivo na teret kreditnih institucija.
Cijeli sustav se usklađuje s europskim direktivama, a između ostalog je i na tragu puta Hrvatske ka članstvu u eurozoni, dodaju iz DAB-a.
Uloga DAB-a, odnosno od 1. siječnja Hrvatske agencije za osiguranje depozita, prilagođava se s obzirom na novu podjelu sanacijskih ovlasti, a kojima agencija prestaje biti jedna od sanacijskih tijela te ostaje u postupku sanacije kao tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond te nastavlja upravljati fondom osiguranja depozita, a dobiva i ovlasti za sudjelovanje u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija.
Mijenja se i organizacija u upravljanju agencijom pa je umjesto uprave, novo tijelo agencije nadzorni odbor i direktor, koji će se imenovati na razdoblje od četiri godine. Članove nadzornog odbora imenovat će vlada na prijedlog ministra financija, kojem jednog člana mogu predložiti kreditne institucije, a nadzorni će odbor imenovati direktora agencije, naveli su iz DAB-a.
Hrebac: U slučaju propasti banke, građani u izuzetno kratkom roku mogu do svojih sredstava
Sustav osiguranja depozita će tako građanima i pravnim osobama omogućivati i da u vrlo kratkom roku dođu do dijela odnosno do najviše 100 tisuća eura, što je identična zaštita depozita kao u svim državama EU-a, napominju iz DAB-a.
Ističu i da je ne manje važan cilj donošenja novog zakona o likvidaciji kreditnih institucija skratiti trajanje stečajnog postupka te uspostaviti kontrolirani izlazak propale kreditne institucije s tržišta s ciljem smanjenja rizika i prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta, kao i osigurati brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku.
Glavna izvršna direktorica DAB-a Marija Hrebac u izjavi koja se prenosi u priopćenju podsjetila je da je direktiva o sustavima osiguranja nametnula svim državama članicama da moraju uspostaviti fond osiguranja i u njega do 2024. godine prikupiti barem 0,8 posto iznosa osiguranih depozita.
Podsjetila je i da je u RH sustav osiguranja uspostavio fond osiguranja još 1998. godine te danas raspolaže s iznosom od oko 2,5 posto osiguranih depozita, što je ujedno i zakonom definirana minimalna ciljana razina tog fonda, zbog čega Hrvatska ima jedan od najstabilnijih sustava osiguranja depozita i zaštite štednje građana u Uniji.
"Navedena ciljana razina raspoloživih sredstava omogućava da se klijente ''propale banke'' počne isplaćivati već u roku od sedam dana nakon propasti, a što europska direktiva svim državama članicama nameće kao obavezu tek od 2024. godine. Tako su ta raspoloživa sredstva garancija građanima da mogu u izuzetno kratkom roku doći do svojih sredstava ako njihova banka propadne, dok je povjerenje građana u sustav zaštite ujedno ključan element povjerenja u bankarski sustav RH", ustvrdila je Hrebac.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
