ČEKA NAS DALJNJI RAST CIJENA? Stručnjak savjetuje što građani trebaju učiniti u ovo doba rekordne stope inflacije

Ilustracija (Snimio Milivoj Mijošek)

Državni zavod za statistiku objavio je u srijedu podatke o inflaciji, koja je u Hrvatskoj dosegla rekordne stope. Naime, potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije otkad DZS vodi te podatke. Posljedica je to ponajviše rasta cijena goriva i hrane, piše Net.hr.

O rekordnoj stopi inflacije novinari Net.hr-a razgovarali su s ekonomskim analitičarom dr.sc. Petrom Vuškovićem, koji kaže da je rast opće inflacije na rekordnu razinu očekivan i najavljivan.

"Sljedeći mjesec ćemo saznati da je za kolovoz inflacija viša od 15% u odnosu na kolovoz prošle godine. Inflacija će dobrim dijelom biti generirana rekordnom visokom turističkom potrošnjom. Nemojmo zaboraviti da je već sada inflacija nekih proizvoda i usluga viša od 15%, osobito u Jadranskoj regiji", kaže nam Vušković.

"Mislim da je sada važno kako se odnosimo prema inflaciji. Građanima savjetujem da donesu svoje male programe suzbijanja inflacije. Ono će biti posebno korisno kada uskoro krene sezona grijanja", ističe ovaj stručnjak.

Upitan hoće li inflacija stati ili nas u narednim mjesecima čeka porast inflacije, Vušković je vjerovanja da nas čeka daljini rast cijena. "To će biti sve dok se potražnja za proizvodima i uslugama ne zadovolji".

Za očekivati je da će cijene konačno prestati toliko rasti tek u listopadu i studenom. Tada bi se cijene mogle zadržati na postojećoj razini, osim cijena energenata odnosno struje i goriva.

"Vrijednost fiskaliziranih računa raste u trgovini na malo, turizmu, ugostiteljstvu. Svugdje. Ukupno gledajući u odnosu na prošlu godinu za više od 30%. Ponašamo se kao da nam inflacija ne smeta", kaže Vušković.

Na pitanje treba li Vlada poduzeti neke korake, odnosno donijete neke mjere da se ublaži inflatorni pritisak na građane, Vušković kaže da Vlada treba donijeti odluke da se pomogne građanima nižeg socijalnog statusa.

"Treba isplaćivati inflacijske naknade. Moramo pokazati solidarnost prema onima kojima je to najpotrebnije", kaže analitičar, dodajući da se postavlja pitanje kako odrediti granicu prema kojoj bi netko trebao primiti inflacijsku naknadu. "Bi li ta granica bila visina dohotka odnosno plaće ili bi se trebao uzimati širi imovinski cenzus? Vidite netko može biti prijavljen na minimalcu, a imati nekoliko nekretnina. S druge strane imate slučaj i nezaposlenih osoba koji iznajmljuju apartmane na moru", rekao je Vušković.

"Vlada mora napraviti dobre projekcije i vidjeti koliko bi nas uopće koštala isplata takvih socijalnih transfera. Lijepo je da smanjujemo javni dug i da nam je bonitet ušao u povoljan investicijski rang, ali moramo misliti i na siromašne građane odnosno one koje najviše pogađa ova inflacija", zaključuje ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković, piše Net.hr.