Inflacija u Hrvatskoj nastavlja ubrzavati, pa su tako potrošačke cijene u kolovozu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, porasle 3,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine i najveća je to stopa inflacije još od travnja 2013. godine. U odnosu na srpanj, u kolovozu se inflacija ubrzala za 0,2 posto, piše Novi list.

Na godišnjoj razini, u odnosu na lanjski kolovoz, inflaciju su najviše pogurale cijene iz skupine prijevoza koje su veće za 9,9 posto, slijede alkoholna pića i duhan s rastom od 5,5 posto, cijene su u restoranima i hotelima veće za 4,4 posto, a u skupini hrana i bezalkoholna pića u prosjeku za 2,4 posto.

I dok je prosječna stopa rasta cijena hrane i bezalkoholnih pića niža od stope inflacije, podaci za pojedine prehrambene proizvode ipak pokazuju i veći rast cijena, u nekim slučajevima i višestruko od stope inflacije. Tako su, primjerice, cijene ulja i masti veće za 17,4 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, povrće je skuplje 8,5 posto, voće 1,6 posto, a mlijeko sir i jaja 3,8 posto. Niže su, i to za 0,4 posto, jedino cijene mesa.

U odnosnu na srpanj, najveći doprinos rastu inflacije dale su upravo cijene hrane i bezalkoholnih pića koje su na mjesečnoj razini porasle za 0,9 posto. Na mjesečnoj razini najviše su rasle cijene povrća, koje je u kolovozu bile skuplje za 3,9 posto u odnosu na srpanj. Skupina hrane i pića čini i najveći udio u potrošačkoj košarici, čak 27,2 posto, a smanjenje potrošnje hrane nije moguće kao kod nekih drugih dobara, poput odjeće ili obuće, koje su uz to i na godišnjoj i na mjesečnoj razini ublažavale pritisak inflacije, jer su, prema podacima DZS-a bile niže.

Na visoki udio hrane u košarici potrošačkih dobara, te na to da je rast cijena snažnije započeo u drugoj polovini godine upozoravaju i analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke koje je objavio DZS.

– Hrana i bezalkoholna pića najveća su sastavnica košarice potrošačkih dobara, s udjelom većim od 27 posto. Rast u ovoj kategoriji započet je polovinom godine, a osobito je izražen kod ulja i masti te kruha i žitarica. U suprotnom smjeru na mjesečnoj razini djelovale su cijene odjeće i obuće, s negativnim doprinosom od 0,22 posto jer su cijene u navedenoj kategoriji na mjesečnoj razini u prosjeku niže za 3,8 posto, napominju iz RBA-a.

Statistika otkriva i to da su u odnosu na prošlogodišnji kolovoz usluge smještaja skuplje za 12,2 posto, dok su primjerice u odnosu na isti mjesec 2015. godine poskupjele za čak 30 posto. U restoranima i kafićima cijene su povećane 4,2 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz.

Inflacija je u Hrvatskoj počela ubrzavati u travnju i cijelo vrijeme je primjetan najveći rast u kategoriji prijevoza, čije su cijene u kolovozu bile veće za gotovo deset posto u odnosu na prošlu godinu. Iz RBA napominju da je taj rast uvelike generiran u kategoriji goriva i maziva, gdje su cijene porasle za 19 posto, odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte. Ali, ukazuju na to da su rasle i cijene u ostalim potkategorijama, poput usluga prijevoza, što povezuju s rastom potražnje i polaganom normalizacijom putovanja. Prema DZS-u, usluge zračnog prijevoza skuplje su čak 46,7 posto, a pomorskog putničkog prijevoza 18,1 posto, piše Novi list.

Analitičari RBA napominju da je indeks potrošačkih cijena u skladu s očekivanjima potvrdio nastavak jačanja inflatornih pritisaka, te ističu da je to, osim učinka baznog razdoblja, posljedica i prelijevanja cijena sa svjetskih robnih tržišta, rastuće domaće i inozemne potražnje te konvergencije cijena prema europskom prosjeku, osobito kad su u pitanju usluge.

Kumulativno gledano, u prvih je osam mjeseci inflacija u Hrvatskoj bila 1,7 posto, što je nešto niže od prosjeka članica Europske unije, a iz RBA procjenjuju da će za cijelu ovu godinu prosječan rast cijena dobara i usluga iznositi oko 2,1 posto.

– Budući da bi prema našim očekivanjima do kraja godine dinamika godišnjeg rasta cijena trebala ostati oko tri posto, prosječni rast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju na razini 2021. godine iznosit će 2,1 posto, objašnjavaju svoje predviđanje analitičari RBA.

Rast inflacije u Hrvatskoj počeo je ubrzavati u travnju, kad je prvi put zabilježena inflacija od 2,1 posto, a da će se ona dogoditi sugerirao je i rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda koji je prvi put zamijećen u veljači ove godine. Od tada rast proizvođačkih cijena stalno ubrzava, pa je od 3,5 posto u ožujku, taj uspon u svibnju bio već 7,6 posto, u srpnju 7,9 posto, dok je nedavno objavljeno da su proizvođačke cijene u kolovozu porasle za 9,3 posto. S obzirom na to da potrošačke cijene u dućanima taj rast prate s malim odmakom, ako se nastavi dosadašnji trend, do kraja godine trebala bi se nastaviti ubrzavati i inflacija, tako da je malo vjerojatno da će doći do njezinog usporavanja.

Pitanje je kako će na proizvođačke cijene utjecati i to da će dio poduzetnika popisati nove ugovore za opskrbu električnom energijom, što bi dodatno moglo poskupjeti dio proizvoda. U ovoj godini dodatni pritisak na rast troškova života građani ne bi trebali osjetiti kad je u pitanju cijena struje i plina, no pitanje je hoće li nagodinu baš ti energenti, poput nafte u ovoj godini, biti okidač za inflaciju, piše Novi list.

Povezane vijesti

• ČEKA NAS NOVI VAL POSKUPLJENJA: Nakon ulja i žitarica raste cijena i mesu
• REKORDNA INFLACIJA U HRVATSKOJ: Ekonomistica pojasnila što to znači za građane
• Ministar Marić o rastu inflacije i poskupljenju struje i plina: PRAVOVREMENO ĆEMO REAGIRATI