REKORDNA INFLACIJA U HRVATSKOJ: Ekonomistica pojasnila što to znači za građane

Ilustracija (Foto PU Istarska)

Inflacija u Hrvatskoj strelovito raste. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u Hrvatskoj dosegnula je 4.8 posto. To je najviše u posljednjih 8 godina.

O rastu cijena i padu vrijednosti novca u RTL-u Danas govorila je ekonomistica Maruška Vizek.

Vizek je na početku po pitanju trenutne inflacije objasnila koja je razlika ako u ruci držimo tisuću kuna sada i prije godinu dana.

"Razlika je u tome što ove godine za tih 1.000 kuna možemo kupiti u prosjeku u 11. mjesecu 4.8 posto roba i usluga manje nego što smo to mogli napraviti u studenom 2020. godine, ali morate imati na umu da prosječna inflacija za cijelu 2021. će biti ispod 3 posto", kazala je.

Komentirala je i što za Hrvate koji čuvaju oko 70 milijardi depozitnog novca na računima znači ubrzana inflacija.

"Ta ubrzana inflacija znači ovu stvar koju sam rekla, ukoliko je to depozitni novac na koji se ne naplaćuje kamata ili ako je ona niska, to znači da praktički za taj iznos novca danas se može kupiti 4.8 posto roba i usluga manje nego godinu dana ranije, odnosno da taj novac gubi svoju kupovnu moć, to je u biti inflacija", kazala je Vizek.

Na pitanje do kada se predviđa rast inflacije, Vizek je kazala da građane ne bi trebalo pretjerano strašiti inflacijom.

"U odnosu na ono kakvu su neki stariji od nas doživjeli osamdesetih i sedamdesetih godina, ovo je i dalje vrlo niska inflacija. Do ove godine očekujemo inflaciju u prosjeku manje od 3 posto, pitanje je pravo je li ona povećana, privremena ili trajna. S obzirom na to da je jučer Središnja banka Velike Britanije povećala kamatne stope za 0.15 postotnih poena i da je američka Središnja banka u srijedu najavila da će smanjiti program otkupa obveznica i najavila je u budućnosti povećanje kamatnih stopa, čini se da središnje banke najrazvijenijih zemalja na svijetu očekuju da je ova inflacija trajnija pojava nego što se to očekivalo proljetos ili ljetos. To se događa jer se povećanje cijena određenih roba i energije počelo uvlačiti u očekivanja građana pa se sada povećavaju i plaće", kazala je Vizek.

"Ukoliko dođe do povećanja kamatnih stopa, koje će se dogoditi, događat će se postupno. Ono što možemo očekivati je i postupno povećanje kamatnih stopa na kredite građana, ali će se povećavati kamatne stope na štednju građana koji štednju imaju", kazala je.

Vizek je kazala i da je vlada po pitanju intervencije u nezahvalnoj situaciji.

"Jedini alat intervencije jest regulacija onih administrativnih cijena nad kojima vlada ima kakvu takvu kontrolu, to je u ovom slučaju bilo gorivo. Postoje druge administrative cijene koje se mogu regulirati, ali dobar dio cijena nije pod kontrolom vlade i monetarna politika je ta koja bi trebala reagirati kako bi se inflacija zaustavila. Kod nas je problem što je naša monetarna politika specifična i dobrim dijelom ćemo uvesti strožu monetarnu globalnu politiku kad dođe do rasta kamatnih stopa nego što sami možemo kroz povećanje naših referentnih kamatnjaka dovesti do obuzdavanja inflacije", zaključila je Vizek.