Strancima je izdano 75 tisuća radnih dozvola - ali procjenjuje se da ih je na gradilištima 15 tisuća manje. No ukupno gledajući, gotovo svaki drugi radnik u građevinarstvu nije iz Hrvatske, što je velik izazov za poslodavce.

- Oni nemaju doticaja sa nekim karbonskim vlaknima, procesurama injektiranja, i oni su zapravo došli kao radnici koji nisu dovoljno educirani i s takom radnom snagom vi morate uložiti u njih vremena da bi dobili pravu obnovu, rekao je član Uprave tvrtke Spegra Ante Borovina.

Izuzmemo li one iz susjednih zemalja, najviše stranaca dolazi iz Nepala, Indije i s Filipina. A radna mjesta najčešće pronalaze u graditeljstvu, ugostiteljstvu i turizmu. No koji god posao radili, svi nailaze na zajednički problem. Većina ih ne zna ni osnove hrvatskog jezika.

Stoga oni koji ostaju na dulje staze, uz vaučer Zavoda za zapošljavanje, mogu na osnovni tečaj hrvatskog jezika u trajanju od 70 sati. Tržište je primilo strane radnike, a hoće li ih društvo prihvatiti, ovisi o poznavanju osnova hrvatskog jezika. 

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, rekao je za središnji Dnevnik kako su trendovi zapošljavanja stranih radnika isti i kao prije dvije godine.

- Domaće radne snage nema dovoljno. Ove je godine izdano nešto više od 206 tisuća dozvola za strane radnike. Naše gospodarstvo rast će preko tri posto u iduće dvije godine, što znači da će nama trebati strani radnici. Domaćih radnika nema i taj trend će se u budućnosti nastaviti, dodao je.

Istaknuo je i kako sve veći broj stranih radnika želi ostati u Hrvatskoj.

- Oni radnici koji su 2020-ih dobili dozvolu za rad, njih 70 tisuća, tražilo je dozvolu za produljenje. Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da je 80 posto radnika jako zadovoljno, kazao je.

- U odnosu na 2023., više od 40 posto radnika ostaje u Hrvatskoj, nastavio je.

Cijeli prilog potražite na poveznici.