U Hrvatskoj je velik broj strane radne snage, i to u svim djelatnostima, od građevine i ugostiteljstva, hotelijerstva i logistike do dostave, piše Dnevnik.hr. Potrebe će u ovoj godini biti još veće.

"Relativno niska nezaposlenost i demografski trendovi impliciraju da će ta potreba za stranim radnicima rasti. Ja bih rekao da je ova procjena koja se od nedavno spominje o 200 tisuća u 2024. prilično realna", rekao je Marko Pekčec iz Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK-u.

No da bismo znali koliko će nam ih trebati, za početak trebamo znati koliko ih imamo sada, a to je za nadležne institucije teško pitanje. Naime, broj lani izdanih dozvola za boravak i rad ne podudara se ni s jednom evidencijom koju vode u Zavodu za zapošljavanje i Zavodu za mirovinsko osiguranje, pa statistički ispada da se doprinosi ne uplaćuju za svakog drugog stranog radnika.

Lani je izdano 172.500 dozvola za boravak i rad, od čega gotovo 113.000 za novo zapošljavanje. S druge strane, za samo 87.600 njih uplaćuju se doprinosi.

Da biste zaposlili nekog iz treće zemlje, preko agencije ili sami, morate ishoditi brojne dozvole. Dok u HUP-u o svemu šute, iz Udruge Glas poduzetnika smatraju da je veća krivica za taj disbalans ipak na državi nego na poslodavcima.

"Svi imaju radne dozvole, svi imaju sve potrebne papire, Hrvatska je ionako užasno birokratizirana zemlja u kojoj ima milijardu inspekcija i niti jedan poslodavac neće su dopustiti takve stvari", smatra Dražen Orešćanin iz Glasa Poduzetnika.

Tromost državne birokracije nije novost, ali je nešto što se zove hindu-portugalski val. Riječ je o uigranoj shemi Nepalaca koji ciljano dolaze u Hrvatsku po papire, a potom jure ni manje ni više nego u Portugal, izvještava Dnevnik.hr.

"Disbalans između izdanih dozvola i ljudi koji su stvarno bili tu, ako pratimo prošlu godinu što se tiče Nepalaca, oko 30 posto je tu postojala oscilacija, tako da je u pravilu to ta linija", kaže Marko Pekčec iz Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK-u.

Jedni u Hrvatsku ciljano dolaze po dozvole, drugi se razočaraju i odu u zemlje u kojima im je bolje. Počistiti treba i svoje dvorište, tvrdi ekonomski analitičar Damir Novotny i podsjeća da je Hrvatska u Europi na samom vrhu neslavne ljestvice po udjelu sive ekonomije.

"To se kreće oko 30 posto. Turska i Hrvatska. Takva visoka razina sive ekonomije omogućava zapošljavanje u sivoj zoni i tu će se morati očito nešto poduzeti u smislu bolje regulacije", objašnjava Novotny.

Povezane vijesti

• Svaki deseti radnik u Hrvatskoj je stranac. Plaće su im vrlo male, uvjeti loši, a društvene integracije nema
• Novi apsurd: Ni Vlada ni HNB ne znaju koliko je stranih radnika u Hrvatskoj, niti kakav im je radno-pravni status
• Promjene u Zakonu o strancima: Najavljene crne liste, uvjeti smještaja, učenje jezika...