Kao što smo već pisali, na Badnjak 24. prosinca u podne, započeo je ovogodišnji zimski lovostaj na malu plavu ribu. Zimski lovostaj potrajat će do 16. siječnja 2023. Mjesec dana kasnije, 16 veljače, nastupit će drugi dio zimskog lovostaja na srdelu, koji će potrajati do 27. veljače. Podsjetimo, lovostaj na malu plavu ribu je i kroz cijeli svibanj kada se mrijesti inćun. Uz ovo ribari na malu plavu ribu imaju i niz drugih ograničenja. Tako im je mjesečni limit ulova sto tona, a nakon toga moraju prestati izlaziti. Ako se slabo lovi ne mogu stići ni do tog ulova jer mjesečno mogu izaći u ribolov najviše 20 dana. Broj ribolovnih dana tako je ograničen na 180 godišnje, od čega najviše 144 na srdelu i inćune.

Konačno veća srdela

Roberto Paris iz Vrsara, jedan od naših najiskusnijih ribara sa mrežama plivaricama, kojima se lovi mala plava riba, kaže da bi zabrana bila opravdana kada bi im Ministarstvo poljoprivrede nadoknadilo izgubljenu zaradu. Ovako se ta mjera zaštite ribljeg fonda provodi na teret ribara. U svibanjskoj stanci barem mogu obaviti godišnji remont brodova što je zimi zbog lošeg vremena nemoguće.

- Ministarstvo nam je povećalo mjesečne kvote za ribolov za dva posljednja mjeseca ove godine na 120 tona, ali je tada nastupilo lošije vrijeme pa nismo mogli loviti. Ova godina je nekako nenormalna, pa smo glavne ulove imali izvan Umaga i Savudrije, gdje prije nismo lovili. Na otvoreno more ne idemo loviti jer nam u mreže ulijeću tune i dupini, pa uz gubitak ulova imamo velike štete na mrežama, kaže Roberto Paris.

Ono što je dobro ove je godine pojava veće srdele, 40 u kilogramu, što je njena prava veličina. Stalno smanjivanje pecature i relativno velike količina male plave ribe koje je lovila naša ribarska flota bili su uzroci uvođenja ograničenja. Do rasta ulova dolazilo je zbog povećane potražnje nakon otvaranja brojnih pogona za uzgoj tune. Da bi se zadovoljila pojačana potražnje i moderniziralo zastarjelu flotu Ministarstvo poljoprivrede je poticalo izgradnju brojnih modernih velikih brodova za ulov srdela i inćuna.

S vremenom je, međutim, došlo do prirodne neravnoteže i smanjivanja veličine male plave ribe pa je zimski lovostaj, u vrijeme kada se mrijesti srdela, u trajanju od mjesec dana uveden još 2004. godine. Da se ne bi ugrozili ulagači u velike i skupe brodove naše je ministarstvo u suradnji sa Europskom komisijom osiguralo sredstva za tzv škraping, stavljanje van funkcije starih brodova plivarica. Za takve mogućnosti odlučivali su se ribari koji su bili pred mirovinom, a uglavnom su bili vlasnici dotrajalih brodova koji su ostvarivali manji ulov a veliki su im bili troškovi održavanja.

 Uz lovostaj i druge restrikcije

 Mjere lovostaja su dugoročne, pa nisu odmah dale rezultate. U međuvremenu monitorinzima se utvrdilo da je trend smanjivanja veličine i količine plave ribe nastavlja, posebno kod inćuna. Zato su se 2014. u dogovoru s Europskom komisijom počele provoditi još strože mjere za zaštitu male plave ribe. Uz uključivanje svibanjskog lovostaja u vrijeme mrijesta inćuna, uvedeno je ograničenje mjesečnog ulova na 100 tona i zatvaranje 30 posto ribolovnog mora, uglavnom u kanalima između otoka i obale, što je u nekoliko godina razinu eksploatacije smanjilo za 25, a ulov za 20 posto, dostigavši ispregovaranu količinu godišnjeg ulova od 60 tisuća tona.

Pokazatelji smanjivanja povećanja ribe i osobito specifičnost Hrvatske sa ograničenim prirodnim resursima za otočno stanovništvo bio je značajan jer je utjecao na stav Europske komisije svojim koja je svojim Višegodišnjim planom upravljanja malom plavom ribom u Jadranu i predlagala dramatično ograničavanje izlova srdele i inćuna, i to na obje strane Jadrana, predlažući uvođenje količinskih kvota i višemjesečnog ili čak višegodišnjeg moratorija na Jadranu.

Prijedlog je naišao na burnu reakciju hrvatskih ribara, pa je Europska komisija popustila. Srdela je inače najznačajnija riba Mediterana i otprilike šezdeset posto cjelokupnog izlova odnosi se upravo na tu riblju vrstu. Sa 60 tisuća tona godišnjeg ulova čak 50,9 posto ulova srdele te 13,8 posto ulova inćuna na Sredozemlju ili 26,3 posto ulova srdele i 3,6 posto ulova inćuna u EU lovi se na našem dijelu Jadrana. Tako od ukupnog ulova na Sredozemlju svaku drugu srdelu ulove hrvatski ribari. Po tome ulov i prerada plave ribe su u korelaciji sa Mediteranom i Europskom unijom značajna privrednu djelatnost. Sektor ribarstva daje i značajan doprinos nacionalnom BDP-u. Zapošljava 14.000, a doda li se i znatan broj sezonskih radnika u ovom sektoru kruh zarađuje približno 25.000 osoba.

Povezane vijesti

• Od sutra sardela ponovno na ribarnicama
• FASADA JE POSLJEDNJI PUT OBNOVLJENJA 1968. Raspada se pročelje objekta kojim upravlja gradska tvrtka Pula Sport
• DVOJE PREMINULIH NA MORU: 51-godišnji ronilac stradao u Pješčanoj Uvali, na brodu u Plomin Luci nađen mrtav 60-godišnjak