Matej Meštrović (1969.) definiran je jedan od najsvestranijih umjetnika na hrvatskoj kulturnoj sceni. Ekskluzivni je umjetnik izdavačke kuće PARMA Recordings (USA). "Dunavsku Rapsodiju" za klavir i orkestar praizveo je 2018. u glavnoj dvorani Carnegie Hall - Stern, i time postao prvi hrvatski kompozitor koji je imao praizvedbu vlastitog djela u toj prestižnoj dvorani
S preksinoćnjeg koncerta u pulskoj kazališnoj kući (Snimio Dejan Štifanić)
Premda su svugdje oko nas vremena itekako teška, kriza, lockdown, loše vijesti sa svih strana, nije tek puka fraza da glazba pomaže, liječi dušu, uvodi u nove dimenzije i svjetove gdje je sve nekako ljepše i lakše.
Dokazao je to svojim preksinoćnjim koncertom u pulskoj kazališnoj kući poznati pijanist Matej Meštrović, koji, kako je rekao, prvi put nastupa u ovome kazalištu, a nije to bio (samo) klasičan koncert. Mada je to bilo iz ciklusa "Samo najbolje", kojim protekle skoro dvije godine ova kazališna kuća predstavlja iznimne pijaniste, Meštrović je predstavio i svoje obrade nekih od najpoznatijih djela iz klasične glazbene literature, svoje autorske skladbe, ali bilo je tu i eksperimenata, improvizacije, interakcije s publikom, on je i svirao i komunicirao s publikom.
Prije nekoliko dana dobio je novo priznanje za svoj hvaljeni album "Piano Waves", kojeg je izdao krajem prošle godine, jer naime portal Solopiano.com Meštrovićev je album proglasio albumom godine. Kako je rekao Meštrović, riječ je o jakom portalu kojeg vodi poznati pijanist Matthew Mayer, gdje se pijanisti iz čitavog svijeta predstavljaju svojim autorskim albumima, te se svake godine dodjeljuju nagrade po kategorijama.
Kako je sam Meštrović naglasio, ovaj album završava skladbom "HGZ Potresno" koju je skladao prošle godine za vrijeme potresa, a posvećeno je Hrvatskom glazbenom zavodu.
- Zbilja je duga i duboka moja veza s Hrvatskim glazbenim zavodom. Moja majka je također pijanistica, i tu je svirala s orkestrom 1969. godine dok je bila trudna, dok je čekala mene, tako da sam tu prvi put na neki način nastupao još i prije rođenja, stoga su moje veze s ovom ustanovom iznimno duboke i snažne, kazao je Meštrović.
Raznim se i raznolikim djelima predstavio tijekom koncerta, gdje je vidljivo da su fokus njegovog interesa različite tematske i interesne sfere - i u općenitom i u glazbenom smislu, a da je i improvizacija za njega i kod njega iznimno važna.
Na samome početku koncerta upitao je gledatelje tko ne zna, a tko zna svirati klavir, i potom pozvao jednu gledateljicu da odsvira četiri tona. Zatim je i on sam krenuo slijedom tih nota improvizirati. Kako je sam kazao, usudio se dirati i u Vivaldijeva "Četiri godišnja doba", te predstavio je predivne, nježne note drugog stavka Vivaldijevog "Ljeta" na posve drukčiji način, ali ipak da bude vjeran samome originalu.
Tu je vrijedila i ona misao da koliko se prepustimo energiji, toliko nas i energija ponese, toliko nam pruža mir, utjehu. Tako je to bilo s energijom glazbe, ali i samoga umjetnika.
Bila je tu i skladba "Sky over Istria", uz naznake istarskog melosa, kao i misao da u životu treba biti uporan i strpljiv za dočekati uspjeh. Prisjetio se tako Meštrović kada je s 19 godina poželio skladati koncert za klavir i orkestar, te kako je kupio kompjuter memorije 4 MB, koliko danas prostora zauzimaju fotografije, s igličnim printerom te napisao je drugi, spori stavak. Tek puno godina kasnije, kada su se stvari posložile, napisao je taj koncert do kraja, i uslijedili su svugdje uspjesi.
Predstavio se i makedonskim ritmom, te posve posebnom obradom Mozartovog "Turskog marša", sve uz oduševljenje publike koja je bila ko-protagonist ovoga koncerta i koja je na trenutak povjerovala, barem tijekom trajanja koncerta, da se vratila u neko sretno, normalno doba, okružje, što već.
Matej Meštrović (1969.) definiran je jedan od najsvestranijih umjetnika na hrvatskoj kulturnoj sceni. Ekskluzivni je umjetnik izdavačke kuće PARMA Recordings (SAD). "Dunavsku Rapsodiju" za klavir i orkestar praizveo je 2018. u glavnoj dvorani Carnegie Hall - Stern, i time postao prvi hrvatski kompozitor koji je imao praizvedbu vlastitog djela u toj prestižnoj dvorani. Autor je glazbe za tri hrvatska paviljona na svjetskim izložbama EXPO - Šangaj 2010., Hannover 2000., Lisabon 1998. za čiju je realizaciju nagrađen i Nagradom Grada Zagreba. Dobitnik je brojnih nagrada. Američka kritika proglasila je Mateja Meštrovića hrvatskim Johnom Williamsom.