Još jedan izniman glazbeni događaj održan je u ponedjeljak navečer u pulskoj Areni. U sastavu programa Ljetna klasika u Areni, održan je drugi koncert Classical favorites (Omiljena klasika).

U izvedbi simfonijskog orkestra riječkog Hrvatskog narodnog kazališta Ivana plemenitog Zajca pod vodstvom karizmatičnog, šarmantnog i vrlo nadahnutog dirigenta Valentina Egela, glazbeni je program bio u znaku ruske klasike.

Tisuću i jedna noć

Koncert je otvorila simfonijska suita "Šeherezada", koja zauzima posebno mjesto u stvaralaštvu svog autora Nikolaja Rimskog-Korsakova.

Orkestar je sjajno dočarao tu sugestivnu priču bogatog glazbenog tkiva, kojoj su kao temelj poslužile četiri priče iz stare arapske zbirke pripovijedaka "Tisuću i jedna noć".

Precizna glazbena dinamika, te tako dojmljivo lirski prikazana lirska komponenta djela, kroz četiri stavka oživjela je priču o perzijskoj kraljici i njenom pripovijedanju kao spasu od smrti, sultanovu okrutnost, ali i čežnju za ljubavlju.

Rimski-Korsakov u svojoj je autobiografiji napisao da je imao na umu nepovezane epizode iz "1001 noći" razbacane po stavcima suite, ali nije stavio naslove u partituru da ne bi time utjecao na slušatelje. Naslove stavaka koji se danas uobičajeno navode dodao je Anatolij Ljadov prema nazivima epizoda iz te autobiografije.

Unatoč kratkotrajnom iznenadnom pljusku, koji je nakratko prekinuo izvedbu ovoga iznimnog djela, ugođaj je bio i više nego dobar, toliko da se čak nebo smilovalo i kiša je prestala padati.

Nikolaj Rimski-Korsakov bio je ruski skladatelj, dirigent i pedagog iz razdoblja romantizma. Temeljno glazbeno obrazovanje stekao je u Sankt Peterburgu, dok je bio na školovanju u vojno-pomorskoj školi. Kao pripadnik "Velike petorke" njegovao je ruski nacionalni stil.

Ponovimo samo da je "Velika petorka" naziv grupe mladih skladatelja koja je bila aktivna u Sankt Peterburgu od 1856. do 1870. godine. Sačinjavali su je skladatelji "nižeg staleža", "amateri" (za razliku od "elitnih" skladatelja koji su završili konzervatorij, kao npr. Čajkovski). Osnivač grupe bio je Milij Balakirev (glazbenik, tada 25 godina), potom su tu bili Aleksandar Borodin (liječnik, 28), Nikolaj Rimski-Korsakov (časnik, 18), Modest Musorgski (vojnik, 23) i Cezar Kjui (časnik, 27). Cilj grupe bio je skladanje glazbe s korijenima u ruskom folkloru umjesto oslanjanja na europsku tradiciju.

Upravo to njegovanje folklora bilo je važno za tematsku večer u znaku ruske glazbe, a nije slučajno da su odabrana dva različita skladatelja, s različitim glazbenim obrazovanjem i pristupom temama, a obojica su bili velikani ruske, pa i svjetske glazbe svih vremena.

Uslijedila je uvertira-fantazija "Romeo i Julija" Petra Iljiča Čajkovskog, sigurno najpopularnijeg ruskog skladatelja i najizrazitijeg predstavnika slavenske romantike u drugoj polovici 19. stoljeća.

Iznimno djelo, sanjarsko-romantične intonacije, toliko snažno, za zaboraviti na probleme svakidašnjice, jer njegove note nas jednostavno vode u neke daleke, drevne i bolje svjetove.

Romantične note koje je kreirao Čajkovski već su i pri prvom slušanju drukčije u odnosu na ostale romantične skladatelje, kao da je još romantičniji od romantičara.

Shakespeare i inspiracija

Poznato Shakespearovo djelo poslužilo je kao predložak brojnim skladateljima. Berlioz, Bellini, Gounod, Prokofjev samo su neki koji su na jedan ili drugi način koristili najpoznatije Shakespearovo djelo u glazbi, djelo koje je uvijek izvor nadahnuća.

Slušajući tako iznimna, atemporalna djela, čovjek si postavlja pitanje jesu li ti autori bili "obični" ljudi ili neka nadnaravna bića, u stanju kreirati tako vrsnu glazbu čiju izvrsnost ne brišu ni stoljeća ni sve moguće inovacije.

I "Classical Favorites 2" zaključili su Ravel i "Bolero" uz ples na trampolinima.

Glazba i pokret, za kraj još jedne iznimne večeri, prepune emocija.

Povezane vijesti

• Kvalitetno muziciranje Vladimira Babina u DHB-u
• ELVIS COSTELLO: Nisam tu zbog nostalgije već zbog emocija i glazbe
• U ponedjeljak u Areni NAJLJEPŠE PARTITURE IZ RUSKE GLAZBE