Ilustracija (Snimio Sergej Drechsler / Novi list)
Predizborna obećanja, dobra turistička sezona, više plaće, “pojačane” božićnice i druge nagrade zaposlenicima i umirovljenicima… bili su, čini se, dovoljan okidač građanima za rekordnu blagdansku potrošnju u ovoj godini, piše u četvrtak Večernji list.
Iako su za to zaslužni i inflacija i rast cijena – i to dvoznamenkasti za dugi niz proizvoda i usluga – proteklih se dana mahnito trošilo – čak 351 milijun eura više od početka prosinca do Božića, a nastavi li se ovako do Nove godine, potrošnja bi u ovom mjesecu mogla biti i veća od procijenjenih, optimističnih 3,1 milijardu eura.
Prema podacima Porezne uprave, građani su do Božića potrošili već 2,6 milijardi eura. Samo u subotu, dan uoči Badnjaka, potrošeno je 147 milijuna eura ili 3,6 posto više nego na isti datum lani.
Tomu je kumovala i činjenica što je Badnjak ove godine pao u (ne)radnu nedjelju pa je iznos računa na taj dan bio 52 milijuna eura ili 39 posto manje nego lani, dok smo na sam Božić potrošili oko 11 milijuna eura ili 20 posto više nego lani.
Promatra li se pak potrošnja specijalizirano, u djelatnosti trgovine na malo G-47 (osim trgovine motornih vozila i motocikala) od 1. do 26. prosinca ove godine ukupan broj fiskaliziranih računa iznosio je 82,27 milijuna, a protrgovana vrijednost 1,42 milijarde eura, dok je u istom razdoblju 2022. broj računa koje je evidentirala Porezna uprava iznosio 83 milijuna, a ukupan iznos računa 1,24 milijarde eura.
Ukupno gledano, u trgovini na malo u ovom je prosincu količinski zabilježeno 1 posto manje računa, dok je iznos rastao 15 posto, odnosno za 180 milijuna eura. Upravo za 15 posto rasle su i tri uprosječene blagdanske košarice Nezavisnih hrvatskih sindikata, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.