"SENKE NAD BALKANOM"
SERIJA KOJA JE OSVOJILA PUBLIKU U REGIJI Ante Pavelić je šarlatan i budala, moćna Hrvatica osmišljava nacizam, a ISTRIJAN ANTE GODINA ŠVERCA OPIJUM ZA USTAŠE I ALA CAPONEA
foto
Za Antu Pavelića smo svi znali, ali o Mariji Oršić, Anti Godini i Mustafi Golubiću nismo imali pojma dok se prije tri godine nije pojavila srpska serija "Senke nad Balkanom". Od brojnih likova koji se javljaju u tom remek djelu Dragana Bjelogrlića izabrali smo baš ove jer ih tumače hrvatski glumci, a troje su i Hrvati. Osim kukavnog Pavelića kojeg glumi Bojan Navojec, to su hipnotički prekrasna Oršić (Leona Paraminski) i šutljivi ali postojano stameni Godina (Slavko Sobin). Mustafu, tog legendarnog super špijuna, balkanskog Jamesa Bonda od čijeg imena svih lovi mučnina, glumi također hrvatski glumac Goran Bogdan, ali po onome što se može zaključiti iz serije, Golubić je sovjetski agent i musliman sklon Srbiji.
Serija "Senke nad Balkanom" možda nije najbolji uradak te vrste koji se pojavio na prostoru bivše Jugoslavije od njenog nestanka do danas, ali je svakako u samom vrhu. Po originalnosti međutim "Senke" nisu u vrhu, nego bez ikakve dileme na samom vrhu. Kako je to jednom rekao sam Bjelogrlić - "po stilu, estetici, stilizaciji i tretiranju epohe, potpuno inovativan proizvod za ovdašnju publiku".
Bojan Navojec kao Ante Pavelić
Ono što je najzanimljive jest da ni kvaliteta ni nove ideje nisu najveći doseg serije, već je to jedan potpuno novi uvid u povijesno razdoblje o kojem smo znali jako malo. Na ovim prostorima prva polovica 20. stoljeća uvijek se gledala gotovo isključivo kroz dva svjetska rata, a onih 20-ak godina između bile su crna rupa koja malo koga zanima. No bila je dovoljna jedna dobra serija da skrene pažnju na 20-e i 30-e godine prošlog stoljeća, koje su bile sve samo ne dosadne. Svatko tko je gledao "Senke nad Balkanom" danas će baš to povijesno razdoblje proglasiti jednim od svojih najdražih.Trend je pokrenuo Martin Scorsese serijom "Boardwalk Empire" (Carstvo poroka) koja je imala tu nesreću da se prikazivala u vrijeme "Game of Thronesa", "Mad Mena" i "Breaking Bada". Zbog toga je ostala gotovo potpuno nezapažena iako kvalitetom ne zaostaje za spomenutima, pa čak ih u mnogočemu i nadmašuje.
"Boardwalk Empire" je pokrenuo trend serija koje se odvijaju između dva svjetska rata, a izmišljeni likovi se miješaju sa stvarnim, povijesnim ličnostima. Draž je u tome da se dokumentarna i poetska strana priče nadopunjuju, pa imate osjećaj da gledate najzanimljiviju moguću verziju stvarne povijesti. U seriji se tako javljaju Al Capone, Lucky Luciano, Arnold Rothstein i drugi čuveni kriminalci iz tog razdoblja američke povijesti. "Empire" nije polučio veliku gledanost, ali srećom gledao ga je Dragan Bjelogrlić koji je u jednom televizijskom nastupu priznao da mu je ta serija bila najveći uzor pri kreaciji "Senki".
Slavko Sobin je Ante Godina
Nakon "Empirea" 2013. izašli su "Peaky Blindersi", britanska serija o bandi iz Birmighama čiji se šef Tommy Shelby uspinje društvenom i političkom ljestvicom, ostavljajući leševe na sve strane iza sebe. Serija je postala kultna i također uvelike popularizirala epohu. U njoj se javljaju Winston Churchill, Oswald Mosley i Charlie Chaplin.
Poslije Amerikanaca i Engleza reagirali su i Nijemci serijom "Babylon Berlin", koja se u pozadini kriminalističke priče bavi dolaskom nacista na vlast. Bilo je to 2017. godine, a nekako u isto vrijeme krenule su i "Senke nad Balkanom", koje su koncept isfurale do maksimuma. U "Senkama" se naime javlja mnoštvo stvarnih povijesnih ličnosti, pa osim spomenutih važne role imaju general Petar Živković, šef kraljeve garde Kraljevine Jugoslavije, potom ruski general Petar Vrangel koji je pod naletom komunista izbjegao u Srbiju, pa Đorđe Karađorđević, stariji brat kralja Aleksandra... Svi oni su na ovaj ili onaj način povezani s nekom ili sve tri glavne teme kojima se serija bavi, a to su društveno-politička gibanja, šverc droge kroz Jugoslaviju i okultistička ubojstva garnirana igrama moći. Odnosno s jednom glavnom premisom, a to je "vrijeme prolazi, ali sve je uvijek isto".
Leona Paraminski glumi Mariju Oršić
Sjajni beogradski TV voditelj Zoran Kesić započeo je prije nekoliko godina intervju s Draganom Bjelogrlićem ovim riječima: "Tko vuče konce u Srbiji? Kakva je veza između tajkuna i kriminalaca? Zašto vrh policije štiti najmoćnije prijestupnike? Sprema li se kaos i državni udar u zemlji? Koja je uloga Rusa u svemu tome?" Bio je to opis "Senki nad Balkanom", ali i današnje situacije u Srbiji. Mi bismo mogli slobodno dodati - situacije u cijeloj regiji.
"Današnje sjene nad Balkanom slične su onima iz serije. One se nisu nadvile 1941. niti 1991., nego mnogo prije. I još su tu", rekao je jednom za Jutarnji list Bjelogrlić.
Kesiću je u emisiji pak objasnio da je zadatak pop kulture, u što spadaju film i televizija, da tretirajući određene povijesne ličnosti zainteresira publiku.
"Da svojom poetskom istinom, dakle ne dokumentarnom istinom, pobudi interes za stvarne događaje. "Senke" su školski primjer za to pošto je malo nakon početka serije nastao golemi broj feljtona o našim likovima. Postigli smo upravo ono što smo željeli", rekao je Bjelogrlić i dodao da je ponosan na to da njegova serija razbija tezu da publici treba davati samo banalne, jednostavne i glupave sadržaje.
"To je teza koju su izmislili oni koji na njoj dolaze do lako i prijevarom stečenog novca", rekao je Bjelogrlić.
Detektivi Tane i Stanko
Serijom, naravno, dominiraju Srbi. Glavni likovi su oronuli i pijani, ali neustrašivi policijski inspektor Andra Tanasijević Tane, kojeg glumi sam Bjelogrlić, i njegov partner, mladi i zbunjeni Stanko Pletikosić (Andrija Kuzmanović). Vodeći negativac je pak nadmeni i pokvareni kriminalac prerušen u biznismena Alimpije Mirić, kojeg je Gordan Kičić odglumio tako vjerno da biste najradije razbili televizor kad se pojavi na ekranu.
No nas ovdje ipak prije svega zanimaju Hrvati. U našoj zemlji serija još uvijek nije općeprihvaćena, premda je sigurno dobro gledana. Jedan od razloga je svakako i to što su Hrvati, barem u prve dvije sezone, tretirani isključivo kao kukavice i zločinci. Svim drugim narodima bivše države autori su pristupili s lako primjetnim simpatijama, bilo da se radi o notornim crnogorskim ili makedonskim kriminalcima ili prevrtljivom slovenskom političaru s vezama u krim miljeu Antonu Korošecu, ali Hrvati su jednodimenzionalni zlikovci i ćao. Možda je to tako jer su gotovo svi hrvatski likovi koji su se do sada pojavili u seriji redom ustaše i nacisti, a možda i zato što Srbi jednostavno teško mogu sakriti animozitet prema Hrvatima. No teško je pobjeći dojmu da su Hrvati karikirani do krajnosti. Ante Pavelić je na primjer od prvog kadra portretiran kao šarlatan i kukavica koja se boji vlastite sjene, i koju saveznici u Italiji i Austriji drže za potpunu budalu. Marija Oršić, ta legendarna Hrvatica koja je "očarala naciste" i za koju nije potpuno sigurno je li uistinu postojala, ipak je prošla bolje jer je prikazana kao moćna i hladna femme fatale koja vodi jednu od glavnih riječi u Hitlerovoj hijerarhiji. Jest da je ideolog najgnjusnije ideje u povijesti, ali barem nije budala.
Goran Bogdan kao Mustafa Golubić
U drugoj sezoni jedan od likova, istina prilično sporednih, je i čuveni hrvatski kipar Ivan Meštrović kojeg glumi srpski glumac Nikola Vujović. On je pak prikazan kao tipični boemski umjetnik sumnjiva morala koji govori nekim čudnim zagrebačkim naglaskom i rječnikom koji postoji samo u srpskim stereotipima. U seriji Meštrović radi na spomeniku Neznanom junaku koji će biti postavljen na Avali, a pritom usko surađuje s tajnim službama. Kad se obrati jednom agentu riječima "vrijeme je novac, ne živimo svi od državne plaće", ovaj mu odbrusi da je i on, Meštrović, državni umjetnik.
Kao kukavica i budalaš prikazan je i Ante Godina, označen i kao treći čovjek ustaškog pokreta nakon Pavelića i Eugena Dide Kvaternika. Ono što bi moglo biti zanimljivo gledateljima s našeg Poluotoka jest da je Godina u seriji proglašen Istrijanom. Na internetu se o njemu može pronaći vrlo malo, a i to malo uglavnom nakon što se pojavio u "Senkama nad Balkanom". Godina je navodno bio suradnik Ala Caponea, a osim da je Istrijan piše i da mu je majka sa Sušaka, dakle iz današnje Rijeke. Bilo kako bilo, Godina je u seriji doušnik jugoslavenske (dakle srpske) tajne službe. U ustašama je, opisuje se, obavljao posao krijumčarenja opijuma prema Americi, što je bio jedan od glavnih načina kako se ta organizacija u svojim počecima financirala. Barem dok joj moćna Marija Oršić nije otvorila vrata austrijsko-njemačkog novca, zahvaljujući čemu je 1934. godine izvršen atentat na kralja Aleksandra. To je jedna od posljednjih scena u drugoj sezoni, nakon koje na scenu stupa još jedan Hrvat, najveći od svih, a glumi ga Miloš Biković, Srbin koji je nakon megahita "Južni vetar" postao možda i najpopularniji glumac u regiji. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li barem Josip Broz Tito dobiti iole povoljniji tretman.
Nebojša Dugalić je general Petar Živković
Uz sve povijesne nedoumice, koje ne treba ni shvatiti previše ozbiljno, a pogotovo ne kao prepreku da se serija pogleda, "Senke nad Balkanom" su vrhunski proizvod i zabava. Jest, to je povijest ovih prostora onako kako je vide Srbi, ali i povijest jednog razdoblja koje će nam teško više itko tako privlačno predočiti. Osim, naravno, ako se ne osvrnemo oko sebe i vidimo da je 100 godina kasnije manje-više sve ostalo potpuno isto.
Ili kako je to objasnio jedan od popularnijih likova u seriji, makedonski terorist Hadži Damjan Arsov:
"Kada odu ljudi, ostanu senke!"
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
