Ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije

Tatjana Čemerikić: Ovo je zaista adrenalinski posao gdje se morate brzo uključiti i reagirati

| Autor: Doria Mohorović
(Snimio: Duško Marušić Čiči/Glas Istre)

(Snimio: Duško Marušić Čiči/Glas Istre)


Posljednjih smo dana svjedočili učestalim nesrećama pri skakanju i penjanju na Galebovim stijenama. Svakodnevno čitamo o prometnim nesrećama, teškim stanjima naših sugrađana, ali i turista koji borave u našoj županiji. Po dojavama za ove i druge situacije, na teren žurno izlazi hitna pomoć čiji djelatnici tijekom turističke sezone imaju pune ruke posla. O izazovima aktualne sezone, koja i dalje ne jenjava, novitetima i radu Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije razgovarali smo s ravnateljicom ove ustanove, Tatjanom Čemerikić.

Raste broj intervencija

Prema njenim riječima, broj intervencija raste kontinuirano, a samo od 1. travnja do 20. kolovoza ove godine zbrinuto je 10.758 pacijenata na terenu, odnosno više nego dvostruko nego u periodu od 1. siječnja do 1. travnja, kada je taj broj iznosio 4.242. U istom razdoblju u ambulantnim prostorima naših ispostava zbrinuto je 11.000 pacijenata.

- Turističku sezonu zaista osjećamo jer je povećan opseg posla i veliki je pritisak na naše timove. S druge strane, opterećen je i naš dispečerski centar - Medicinsko prijavno-dojavna jedinica, koja godišnje bilježi preko 80.000 poziva. Ove godine do danas upućeno je već oko 45.000 poziva, s tim da je do 1. travnja upućeno 7.965 poziva, a od tada pa do 20. kolovoza 37.372 poziva, dakle čak 5 puta više. To je enormno opterećenje i ogroman pritisak na naše dispečere koji zaista daju sve od sebe da rješe sve situacije i sve pozive, kaže Čemerikić uz primjer da su jednog dana, u piku ove sezone, imali preko 300 poziva upućenih u 12 sati rada, odnosno u 5 sati rada 170 poziva.

- U tih 5 sati oni su tri puta digli hitnu helikoptersku medicinsku službu, koordinirali su radom svih naših timova koji su istovremeno zbrinjavali hitne pacijente na različitim lokacijama diljem Istre. Dakle, bilo je jako puno hitnoća i sve se uspjelo riješiti. I u ovoj turističkoj sezoni veliki broj poziva upućenih u dispečerski centar je od stranih turista i javljaju se problemi jezične barijere pa smo preveli na više jezika početak Indeksa prijema poziva i osnovne upute kao i cjelokupne upute za pružanje prve pomoći tako da naši dispečeri nude engleski,talijanski ili njemački jezik. Ponekad niti to ne pomaže jer mnogi stranci koji pozivaju hitnu govore isključivo svojim jezikom (npr. Mađari, Poljaci, Česi, Francuzi) ili ne znaju lokaciju na kojoj se nalaze, a traže hitnu medicinsku skrb. Osim što su dispečeri profesionalci svoga posla, rekla bih i da su čarobnjaci jer u takvim stresnim i teškim situacijama pronalaze odgovarajuća rješenja i svaki poziv biva riješen. Zaista dajemo sve od sebe da pomognemo svima koji traže i trebaju našu pomoć, kaže Čemerikić.

Naglašava da su, kao i svake godine, česte ozljede i traume uslijed padova, a ljeti su česti padovi po stijenama ili ozljede nastale uslijed skokova u more. Bilježimo i porast broja prometnih nezgoda, na što svakako utječu i vrućine, a vrlo često njima podliježu motociklisti. Jako je puno hitnih internističkih stanja kao što su akutni korona sindromi, popuštanje srca, a ljudi često zovu i zbog otežanog disanja, lupanja srca ili vrtoglavica. Tu su i brojna druga hitna stanja - moždani udari, alergijske reakcije, utopljenici. Često se primaju pozivi i zbog savjeta ili traženja stručne pomoći kako bi se prepoznalo je li zaista ozbiljno ugroženo zdravlje ili je to samo subjektivni osjećaj.

- Osobito u sezoni, broj poziva je ogroman i ono što bilježimo svake godine sve više, to je sve veći udio stranih turista u ukupnom broju zbrinutih pacijenata od strane HMS. Zadnjih nekoliko godina taj je udio bio oko 30 % ali ove godine je preko 35 posto. Recimo, Ispostava Umag je zbrinula čak 45 posto stranih turista od ukupnog broja svih zbrinutih pacijnata. To su i strani turisti, trajno naseljeni stranci, ljudi u tranzitu, sezonski radnici, i taj udio je sve veći, kaže ravnateljica.

Upitavši koliki im problem predstavljaju intervencije na nepristupačnim terenima, odgovara da je uvijek izazovno jer je u hitnoj medicinskoj službi jako je bitno čim prije doći do mjesta gdje se nalazi unesrećena osoba.

- Kad govorimo o zbrinjavanju hitnog pacijenta uvijek nastojimo sve odraditi unutar zlatnog sata jer je tada najveća vjerojatnost preživljavanja pacijenta i najmanje posljedice za njega. Kad se radi o intervencijama na nepristučnom terenu i tada dajemo sve od sebe da čim prije dođemo do unesrećene osobe. Najčešće aktiviramo i druge žurne službe, vatrogasce ili Hrvatsku gorsku službu spašavanja, jer se najčešće radi o padovima po stijenama ili u kanjonima, koji nam pomažu da dođemo do unesrećene osobe, zbrinemo ju, a potom slijedi akcija izvlačenja i prijevoz do bolnice do konaćnog zbrinjavanja pacijenta, objašnjava.

Naglašava da je ove godine počela s radom i hitna helikopterska medicinska službu, što se, konstatira, pokazalo izvrsno u radu. Time se, kaže, otvorila mogućnost da se aktivira hitna helikopterska medicinska služba (HHMS) u slučajevima kad se pacijent nalazi na nepristupačnom mjestu, a postoje uvjeti za slijetane. Tada tim HHMS prvi stiže na mjesto nesreće, zbrinjava pacijenta i prevozi ga do bolnice (primarna intervencija tima HHMS). Ove su godine, navodi, hitnu helikoptersku medicinsku službu zvali 30 puta, iako nisu imali primarnih intervencija HHMS, već se ona pozivala nakon intervencije tima HMS na terenu (sekundarna intervencija tima HHMS).

- Zaista je to veliki benefit u radu hitne medicinske službe jer se životno ugroženi pacijenti uslijed raznih hitnih medicinskihstanja najbrže i najsigurnije prevoze do bolnice, unutar zlatnog sata, objašnjava Čemerikić.

Nastavni zavod za hitnu medicinu županijska je ustanova sa sedam ispostava - Labin, Pazin, Rovinj, Buzet, Umag, Poreč i Pula u kojima djeluju timovi hitne medicinske službe, a tijekom ljetnih mjeseci, zbog većeg obujma posla, ekipiraju se i dodatni timovi.

- Ove godine u sezoni imamo 14 timova. Svake godine nastojimo osigurati dovoljan broj timova HMS-a kako bismo prevenirali neželjeni događaj u smislu ugroze života u slučaju istovremenog drugog hitnog medicinskog stanja na istom području što se događa najmanje 50-ak puta godišnje, a ljeti se najmanje 10-tak puta dogodi i treće hitno medicinsko stanje istovremeno na istom području. Radimo istarski, na način da se uvijek prvi raspoloživi tim uputi na mjesto događaja i unatoč silnim naporima koje ulažemo u urganizaciju i dobro planiranje službe jako je teško održati sustav i spriječiti tj. prevenirati neželjene događaje, kaže Čemerikić.

Kontinuirani rast

Dodaje da se od početka ove godine proširila redovna mreža hitne medicine, a Županija je proširenjem mreže dobila još tri dodatna tima T2 u Puli, Poreču i Labinu. Od 1. siječnja 2023. u sastav Nastavnog zavoda za hitnu medicinu implementirana je i služba sanitetskog prijevoza tako da je ukupno zaposleno 300 djelatnika, a 200 ih je u djelatnosti HMS. Kontinuirano rastemo, upravo zato što se krajem svake turističke godine pripremamo za novu planirajući potreban medicinski kadar neophodan za organiziranje većeg broja dodatnih timova HMS kako bismo i sljedeće godine osigurali dostupnu i učinkovitu hitnu medicinsku skrb. Koliko je to teško dovoljno govori podatak da se na razinu Zavoda u tijeku jedne godine izmjeni 40 % liječnika. Velika je fluktuacija kadra i doista ulažemo ogromne napore da pronađemo, zadržimo ieduciramo potrebne medicinske djelatnike. Naša reputacija kao Zavod koji ulaže u svoje zaposlenike, od kvalitetne edukacije do smještaja i dobrih uvjeta rada, pomaže nam da još uvijek uspijevamo privući mlade ljude iz svih krajeva Hrvatske, a svakao pomažu i poticajme mjere Istarske županije za privlačenje i zadržavanje deficitarnog zdravstvenog kadra. Ova godina bila je najizazovnija u tom smislu, ali smo se uspjeli ekipirati. Vjerujem i nadam se da ćemo i sljedeće godine to uspjeti, ali trendovi nisu obećavajući, komentira ravnateljica.

A da bi posao odrađivali što je uspješnije moguće, agenda koju Nastavni zavod za hitnu medicinu IŽ primarno slijedi je edukacija.

- Srce našeg Zavoda svakako je naš Edukacijsko-simulacijski centar kroz koji svaki djelatnik prođe prije nego počne samostalno raditi na terenu. Smatram da je u hitnoj medicini, uz teoretsko znanje koje nosite s fakulteta, bitno savladati i manualne vještine potrebne za zbrinjavanje hitnih pacijenata na terenu, a onda je i sposobnost brzog donošenja odluke jako bitna kod hitnog zbrinjavanja, što je odlika dobrih doktora. Liječnicima u tome najviše pomaže iskustvo. Dakle, morate u nekom trenutku brzo odlučiti i donijeti ispravnu odluku što mladim liječnicima kojima je ovo prvo radno iskustavo nije lako. Tako da svi oni prije početka samostalnog rada na terenu prođu kroz Edukacijski centar gdje uz teoretsko znanje savladavaju i manualne vještine i usvajaju protokole potrebne zazbrinjavanje hitnih pacijenata kako bi se na terenu lakše nosili sa svim izazovima. Iznimno važna je i podrška koju mlađi kolege imaju od iskusnijih kolega, jer se uvijek imaju kome javiti ili koga nazvati ako postoji nekakva dilema ili nekakva nesigurnost. Radi se zaista o adrenalinskom poslu gdje se morate brzo uključiti i brzo reagirati. Ključ uspjeha je učenje, edukacija i vježba.

Uz to se vrši i edukacija laika za osnovne postupke oživljavanja i upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), a kroz Edukacijski centar prođe ih i 250 godišnje.

- Jako je bitno da osoba koja svjedoči srčanom zastoju odmah krene s osnovnim postupcima oživljavanja, a ako se uz osnovne postupke oživljavanja odmah primjeni i AVD tada su šanse za preživljavanje 90 posto. To su naše produžene ruke do dolaska tima HMS. Uvijek naglašavam da je bitno nešto činiti, jer svakom minutom nečinjenja šanse za preživljavanje se smanjnuju za 10 posto, kaže Čemerikić. Defibrilatori se, podsjeća, nalaze svugdje gdje su mjesta većeg okupljanja ljudi, od pulske Zračne luke, Gradskog bazena, u Istarskom narodnom kazalištu, nogometnom stadionu, u hotelima, u Šijanskoj šumi… Ističe i da broj automatskih vanjskih defibrilatora u Istri rapidno raste. Registrirano ih je oko 150, idemo prema brojci 200.

Kako naglašava ravnateljica, uz edukaciju djelatnika jednako je važno ulaganje u modernu medicinsku opremu, kao i u vozila koja su pokretne, radne ambulantne opremljene najmodernijjom medicinskom opremom neophodnom za zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata. Bez izvrsno educiranih djelatnika, moderne medicinske opreme i vozila danas ne bi imali ovakve rezultate rada.

Na isti načlin ulaže se i u službu sanitetskog prijevoza. Nakon implementacije sanitetske službe u sastav Zavoda krenuli smo s edukacijom djelatnika, nabavkom potrebne medicinske opreme,a uz sufinanciranje Istarske županije uspjeli smo prošle godine kupiti 5 novih, modernih vozila za potrebe službe sanitetskog prijevoza čime smo značajno podigli ljestvicu u kvaliteti rada i opremljenosti sanitetskog prijevoza. I ove godine uz financijsku podršku Županije nabavit ćemo još 13 novih vozila za potrebe službe sanitetskog prijevoza, a 3 nova vozila za potrebe HMS upravo su stigla u Zavod.

Koliko je nužno ulagati u nova vozila i saniteta i hitne govori podatak da na godišnjoj razini vozila saniteta prijeđu 1.700.000km, a vozila hitne 700.000 km.

- Broj prijevoza koji obavi služba sanitetskog prijevoza uistinu je impresivan, dnevno je to od 90 do 120 prijevoza. Unatrag dvije godine bilježimo na godišnjoj razini porast broja prijevoza od 10 posto. Kako bi optimizitrali službu s radom je započela prijavno-dojavna jedinica službe sanitetskog prijevoza. U uvjetima velikog broja prijevoza, a ograničenih resursa (22 tima) trudimo se pružiti uslugu svim pacijentima na najbolji mogući način. Prema prikupljenim podacima od unatrag 10 godina do danas broj prijevoza je porastao za oko 700 posto, što navodi, zorno ilustrira koliko je služba danas opterećena. Jako je velik broj pacijenata koji se redovno prevozi na dijalizu, sve je više i onkoloških pacijenata, u Istri ima puno i samačkih kućanstava, dakle samih ljudi koji nemaju drugu alternativu osim ove, kaže Čemerikić.

Nove zgrade

Ipak, ono na što se još uvijek čeka je projekt izgradnje novih zgrada Ispostava Zavoda koji bi zaposlenicima omogućio kvalitetniji rad u boljim infrastrukturnim uvjetima.

- Budući su prostori u kojima se nalaze naše ispostave uglavnom neadekvatni i nefunkcionalni u dogovoru s Osnivačem izrađen je idejni projekat te se rješavaju imovinsko-pravni odnosi okozemljišta za izgradnju tipskih objekata ispostava NZHMIŽ. To bi bili tipski, dakle identični objekti, moderni, funkcionalni, ekološki održivi, energetski učinkoviti, prepoznatljivi, a osigurali bi moderne, vrhunske uvjete rada našim djelatnicima, jamčili sigurnost našim pacijentima, te ulijevali povjerenje stranim turistima koji tu borave. Također, Istra će time biti još više prepoznata kao sigurna zdravstvena destinacija po pitanju hitne medicinske skrbi jer pravodobna i učinkovita hitna medicinska skrb odlučuje o preživljenju pacijenta, trajanjuliječenja, stupnju invalidnosti i trošku liječenja. Kako je modernizacija zdravstvenog sustava i zdravstvena skrb jedan od prioriteta Vlade nadamo se da ćemo biti uključeni u Nacionalnu i razvojnu strategiju RH do 2030. godine. U Puli se planira i izgradnja Regionalnog centra za zaštitu i spašavanje, koji će objediniti sve žurne službe, pa bismo se i mi tu uključili, kaže Čemerikić.

Ističe i izvrsne rezultate po pitanju preživljavanja pacijenata - postotak preživljavanja srčanog zastoja je 23 posto.

- Dakle, nama na razini godine oko 250 do 290 pacijenata doživi srčani zastoj, a uspješnost preživljavanja je 23 do 25 posto, što su europski standardi, standardi visokorazvijenih zemalja. Najveća vrijednost našeg Zavoda su naši djelatnici i bez dorinosa svakog pojedinca ne bismo imali ovakvo uspješne rezultate rada. Biti uvijek na prvoj liniji, dostupni i požrtvovani, spremni nučiniti sve kako bi sačuvali i spasili ljudski život, što je izuzetno teško psihički i fizički. Moraju biti u dobroj fizičkoj kondiciji nerijetko intervenirajući na nepristupačnim mjestima, a moraju i psihički moći podnijeti sve stresove kojima u svakodnevno izloženi. U ovim ljetnim mjesecima daju sve od sebe kako bi odgovorili na sve izazove posla koji je otežan uslijed povećanog opsega posla i pod opterećenjem vrućinom kojoj su izloženi na terenu gdje nose pacijente, ali i do 50 kg tešku medicinsku opremu. I zato kažem da svi naši djelatnici moraju biti u dobroj psihofizičkoj kondiciji. S jedne strane, na terenu se nađete na nepristupačnim mjestima, morate brzo reagirati, brzo se kretati, trčati, a s druge strane trebate podnijeti sve stresove koji su vam svakodnevno dio posla, zapravo, to je vaše radno mjesto. I zato kažem da svi oni zaista požrtvovno, predano, marljivo rade svoj posao i skromni su. Nismo mi ovdje da nam se zahvaljuju i da nas hvale, ali zadovoljstvo kada pomažete čovjeku je najveća nagrada, zaključuje ravnateljica Čemerikić.

Važnost edukacije

Pričajući o važnosti edukacije za Zavod, ravnateljica Tatjana Čemerikić naglašava da je 2018. godine pet liječnika iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu otišlo na specijalizaciju iz hitne medicine koju je do sad uspješno završilo njih četvoro. Prošle godine još je dvoje liječnika krenulo na specijalizaciju hitne medicine.

Uz njih, ističe i usavršavanje prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine koje je ove godine završilo šest prvostupnika sestrinstva čime su stekli kompetencije da mogu samostalno zbrinjavati hitna medicinska stanja na terenu uz primjenu lijekova sukladno protokolima. Ove godine na jesen kreće jedna grupa prvostupnika sestrinstva koja će također završiti specijalističko usavršavanje iz djelatnosti hitne medicine. Sve navedeno osnažuje naš Zavod i kadrovski i edukacijski jer će svi oni »nositi« našu instituciju u godinama koje su pred nama, stoga smo uistinu ponosni na njih, kaže ravnateljica.

Medicinsko osiguranje manifestacija

I ove godine u sezoni, kao i svih ovih godina do sada, medicinski osiguravamo brojna javna događanja u Istri - koncerte, festivale, sportske manifestacije... Samo jedne večeri ovog ljeta trebalo je istovremeno organizirati 7 javnih događanja diljem Istre, što dovoljno govori koliko je to organizacijski teško jer treba mobilizirati potreban broj dodatnih timova pored redovnih timova HMS a potom i opremiti timove neophodnom medicinskom opremom i osigurati dovoljan broj vozila za sva ta događanja.

- Na samim događanjima, npr. na koncertima u Areni fanovi dolaze znatno ranije i stoje u prvim redovima, uz pozornicu 3-4 sata i prije početka samog koncerta. Do večeri iscrpljeni su od sunca, vrućine, umorni i žedni, zbog čega često kolabiraju a naši timovi interveniraju. Uz kolapse, ima i padova i drugih incidentnih situacija, ali sve se uspije rješiti, kaže ravnateljica.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter