LJETO 2021

Malo tko je još u lipnju mogao očekivati takvu navalu turista: NEVJEROJATNO DA SE ISTARSKI MODEL NE PRIMJENJUJE NA CIJELU HRVATSKU

Išle su nam na ruku i nezgode koje su zahvatile naše turističke konkurente, prije svega Španjolsku i Grčku, ali i mnoge druge zemlje koje su imale problema s virusom i požarima. Uz sve to turizam se na velika vrata vratio i omogućio mnogima da mirnije dočekaju jesen i zimu

| Autor: Jurica Korbler
Ilustracija (Snimio Milivoj Mijošek)

Ilustracija (Snimio Milivoj Mijošek)


Neočekivano uspješna turistička sezona, krah hrvatske desnice, uspavanost u obnovi Banije i Zagreba, mini afera s krstarenjem ministra Marića, brojna poskupljenja hrane, početak četvrtog vala korone – sve je to obilježilo ljeto 2021.

Da su prognoze nezahvalne vidjelo se još jedanput, jer malo tko je još u lipnju mogao očekivati takvu navalu turista kao ovog ljeta, pa su turistički rezultati bolji i od rekordne 2019.

Išle su nam na ruku i nezgode koje su zahvatile naše turističke konkurente, prije svega Španjolsku i Grčku, ali i mnoge druge zemlje koje su imale problema s virusom i požarima. Uz sve to, turizam se na velika vrata vratio i omogućio mnogima da mirnije dočekaju jesen i zimu.

A da je ljetu kraj pokazuje i početak političkih aktivnosti, tako da premijer Andrej Plenković putuje u Ukrajinu, zemlju koju dobro poznaje i kojoj itekako mnogo pomagao dok je bio u Europskom parlamentu. Sudjelovat će na dvodnevnom Inauguracijskom summitu Krimske platforme u Kijevu, a susrest će se i s bivšim predsjednikom Petrom Porošenkom i sadašnjim Volodimirom Zelenskim, te s premijerom Denisom Šmihalom. U svijetu koji je prepun kriza, ona u Ukrajini već je godinama prisutna i krajnje je neizvjesno kako će završiti.

Ako se svemu doda drama u Afganistanu i na vanjsko-političkom planu, očito predstoje brojni izazovi i za hrvatsku diplomaciju koju tek čekaju i brojne kadrovske promjene.

Čeka li nas novi lockdown?

Sva je sreća da četvrti val u Hrvatskoj nije počeo u drastičnijoj mjeri još početkom kolovoza, jer bi u protivnom sezona bila prekinuta kao prošle godine. Ali, brojke ukazuju da je iz dana u dan sve više zaraženih i da se brzo pune bolnice. Epidemiolozi tvrde da su među onima koji moraju biti hospitalizirani pretežno necijepljeni, iako je sada već pomalo jasno da i cijepljeni nisu posve zaštićeni. Prešli smo 50 posto cijepljenje populacije i sada treba vidjeti što će biti s trećom dozom i cijepljenjem mladih.

I ovo je ljeto pokazalo da nerazumni vode kolo, poput sinjskog gradonačelnika Mire Bulja, ali to je naša boljka koje se nećemo valjda nikada riješiti. Nesreća je i to da mnogi hrvatski građani koji ovih dana prelaze granice upozoravaju da mnogo više problema imaju oni koji su cijepljeni i imaju uredne covid-putovnice, jer ih se tretira gore od onih koji to nemaju. Sve u svemu, korone se nismo riješili, a sada će na dnevnom redu biti maratonske rasprave tko treba dobivati potpore i pod kojim uvjetima.

Gotovo je nevjerojatno da se ponovo na neki način 'štite' oni koji se ne pridržavaju mjera, koji su i ove sezone ugrožavali turizam, ali su prvi na redu kada treba dijeliti državne pare.

Nevjerojatno je i to da oni koji su na leđima najviše iznijeli dosadašnju bitku s koronom, liječnici i medicinske sestre nisu adekvatno nagrađeni, a da su vrhnje kao uvijek pobrali oni koji su skupo naplaćivali testove i enormno na tome zaradili. Ministar Beroš najavljuje reforme, a ako izostanu realno je očekivati da slijedi kolaps zdravstvenog sustava i novi egzodus zdravstvenih radnika u inozemstvo.

Istra je primjer

Nema više uopće dvojbe da je istarski turizam ono najbolje što imamo u Hrvatskoj. Sve je u Istri funkcioniralo, od epidemioloških mjera do procijepljenosti stanovništva i zapravo je nevjerojatno da taj istarski model nikako da se primjeni na cijelu Hrvatsku. Daleko je premali utjecaj i istarskih političara, bez obzira na političku orijentaciju na hrvatsku politiku, a Zagreb uporno kao da prešućuje da se najbolji pomaci događaju baš na poluotoku.

Istra ne nudi samo sunce i more, danas je to i mjesto proizvođača vrhunskog ulja, vina. Pametnom politikom produžena je sezona i u hrvatskim uvjetima tu 'sve štima'. Ali, taj se model dovoljno ne cijeni i prihvaća u drugim sredinama gdje je i turizam stao i gdje je moto da novci dolaze sami od sebe. Iskreno, za kvalitetu sezonu nisu zaslužne institucije koje vode turizam, već okolnosti koje su nam išle na ruku. A Istra je pokazala da može i tu otići korak dalje, da su dobri rezultati proizašli iz smišljene turističke politike koja je otporna i na krize koje nas pogađaju.

Vrijeme je zaista da istarski turistički radnici, a i svi koji vode Istru dobiju pravi tretman i na nacionalnom planu, jer Hrvatska će otići korak naprijed tek kada krene stopama Istre.

Odlazak Miroslava Škore nikoga nije pogodio, osim što je ovo ljeto razveseljavao sve one koji ionako nisu vjerovati da je Domovinski projekt ozbiljan projekt. Škoro nije talentiran za politiku, malo bi bio tvrdi desničar, malo bi plovio u liberalnijim vodama. Uostalom, odličan pjevač ne mora biti i odličan političar, bez obzira što je riječ o inteligentnom i obrazovanom čovjeku. Po drugi put smo na hrvatskoj sceni gledali predstavu u režiji brace i seke, ovaj put u obitelji Škore, a prije kod Kerumovih. Bilo je groteskno, ali i žalosno kada se razgolite politički projekti u Hrvata.

Desnici ne ide dobro, tu HDZ čvrsto drži konce u rukama i Domovinski pokret očito je samo još jedna epizoda koja bi uskoro mogla biti marginalizirana.

To što se ovo ljeto događalo u SDP-u nismo vidjeli od vremena kada je Ivica Račan stvarao stranku. I sada se vidi Račanova veličina i politička slabost njegovih nasljednika, koji nisu znali iskoristiti činjenicu da više od polovice hrvatskih građana naginje ljevici. Tužno je sve ovo promatrati, jer je posve jasno da se SDP ne može konsolidirati za parlamentarne izbore, a to znači da će ponovo vegetirati i baviti se sam sa sobom. Najtužnije od svega je da u Hrvatskoj nema prave ljevice, što omogućuje HDZ-u, kakav god bio, lagodnu vladavinu. A da s takvom politikom ne možemo dalje, posve je vidljivo iz rezultata koji ukazuju da smo na europskom dnu i da nema nikakvih naznaka da ćemo se od tamo maknuti.

Spojen hrvatski teritorij

Ovo ljeto vidjeli smo i spektakularno spajanje Pelješkog mosta, u režiji Kineza. Za hrvatski jug, ali i za cijelu zemlju to je velika vijest. Već od sljedećeg ljeta neće biti potrebno prelaziti kod Neuma teritorij BiH da se ide iz Dubrovnika i otoka na sjever i obratno. To je za sada najvidljivija korist od Europe, koja je financirala taj izazovni projekt, a Kinezi dokazali da se može brzo i efikasno graditi.

I dok je Pelješki most najljepša hrvatska priča ovog ljeta, obnova Banije i Zagreba je najgora. Tamo gotovo sve stoji i sada je sigurno da će mnogi stanovnici Banije i ovu zimu provesti u kontejnerima. Dojam je da je hrvatska nesposobnost u obnovi dosegla katastrofalnu točku, kada bi trebalo reagirati i postaviti nove ljude koji će pokrenuti pravu obnovu, a ne samo sastančiti i pričati šuplje priče.

Čeka li nas na jesen inflacija? Sve ukazuje da to nije nemoguće, jer cijene hrani divljaju već ju ljeto. Istovremeno se Vlada hvali kako će hrvatski umirovljenici dobiti u prosjeku šezdesetak i nešto kuna viška, što će im otići pri prvom posjetu trgovini hranom ili ulasku u apoteku. Ako već nema novaca za pristojne mirovine, onda treba bar šutjeti i ne isticati kao veliku zaslugu ova ponižavajuća 'povišenja'. Očito, u Hrvatskoj elite ne vide kako ljudi žive, jer se sve ne vrti oko centra Zagreba i Pantovčaka i Tuškanca, gdje bogataši grade luksuzne vile. Hrvatska stvarnost je negdje drugdje, u Sisku i Glini, u Gospiću i Vinkovcima, a najgore što nam se može dogoditi da ove jeseni ponovo krene val odlazaka mladih u svijet.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter






}