Jedan od prvih poteza novog ministra turizma i sporta Tončija Glavine bila je odluka o dodjeli 3,4 milijuna eura bespovratnih potpora za programe konkurentnosti turističkog gospodarstva te povećanje državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća za 50 posto. Konkretne su to aktivnosti kojima je najavio svoj mandat te kojima je dokazao kako Vlada nastavlja sa snažnom podrškom i sektoru turizma i sporta.

No osim ovih pozitivnih, dočekale su ga i izazovne teme s obzirom na to da nam je sezona na vratima. A jesmo li kao destinacija postali preskupi za turiste, posebno za domaće – pitanje je koje se i ove godine uoči sezone najviše proteže eterom.

Na jednom od prvih javnih istupa Glavina je jasno poručio kako svi moraju paziti na omjer cijene i kvalitete, kako za istu kvalitetu usluge ne moramo biti jeftiniji od naše konkurencije, ali nikako biti skuplji.

– Hrvatska je turistička destinacija raznolike ponude, u kojoj svatko može pronaći nešto za sebe, a težimo biti kvalitetna destinacija koja kroz cijelu godinu može privući kako domaće tako i strane goste, govori nam novi ministar.

Politika kontinuiteta

Mnogi su, s pravom, zaključili kako je vaš odabir na ministarsko mjesto najlogičnija i najkorisnija moguća odluka s obzirom na to da ste sudjelovali u svim aktivnostima u posljednjih sedam godina.

– Kao što sam rekao, odmah kod preuzimanja mandata, mislim da je izuzetno važno da se nastavi jedna politika kontinuiteta. Naša reforma upravljanja turizma je u tijeku, u prošlom mandatu smo napravili puno i donijeli smo strateški i zakonski okvir, međutim sada je najveći izazov provedba, jer se turizam trenutačno nalazi na prekretnici. No, vjerujem kako ćemo u sinergiji sa svim dionicima uspješno odgovoriti i na ovaj izazov kao što smo uspješno odgovarali i na sve prethodne.

Strategija razvoja održivog turizma može zaživjeti i preživjeti, odnosno dati velike pomake u najširem smislu promišljanja turizma jedino uz adekvatnu zakonsku regulativu. Vaš je zadatak da sve one poželjne i jako dobre elemente koje donosi, putem zakona i niza drugih odluka, provedete u život. Koliko se daleko odmaklo s uvođenjem zakona?

– Dio podzakonskih akata je donesen, poput Uredbe o poticanju ulaganja u sektoru turizma, dok je dio u završnoj fazi izrade te ćemo tijekom srpnja pustiti u e-savjetovanje i prve pravilnike. Također, u izradi je i Satelitski račun održivog turizma, koji prvi put donosimo u ovakvom obliku da ne izračunavamo samo ekonomske učinke turizma, kako se radilo do sada, nego i koja je cijena turizma. Donosi se na tri razine, nacionalnoj, regionalnoj i razini destinacija, i prvi put ćemo imati izračunate sve učinke koje ima turizam, i pozitivne, ali i one negativne. Sa svim tim alatima moći ćemo usmjeravati razvoj turizma i u budućnosti sačuvati naše prirodne, kulturne i prirodne resurse.

Vratimo li se sezoni, ministarsko ste mjesto zauzeli u samom osvitu najznačajnijeg djela turističke godine. Obaveza vašeg pojavljivanja na terenu, u konkretnim situacijama, je golema, s druge strane ni zakonski, definirajmo ga "uredskim" poslom, zadaci ne mogu čekati?

– Naravno, izrazito je dinamično u svim segmentima, jer uz turizam tu je i sektor sporta, koji ima niz aktivnosti uvijek tijekom cijele godine, a u ovoj godini posebno je isto intenzivan ovaj ljetni dio, jer znamo da se održavaju i Europsko nogometno prvenstvo i Olimpijske igre iza kojih odmah slijede i Paraolimpijske igre. No, uz dobre suradnike sve se stiže i intenzivno radimo od prvog dana mandata na svim segmentima. Održali smo niz sastanaka, od sektorskih s najvažnijim dionicima iz sustava sporta i turizma, do županijskih u Splitu, a uskoro nam slijedi i u Dubrovniku i ostalim županijama. Također, razgovarali smo i s čelnicima Hrvatske udruge turizma i hotelijerima, a o daljnjim aktivnostima ususret Olimpijskim igrama u Parizu s čelnicima Hrvatskog olimpijskog odbora te nacionalnih saveza loptačkih sportova. U srpnju ćemo održati sastanak i sa svim direktorima turističkih zajednica u Hrvatskoj. Zadataka je puno, ali spremni smo za sve aktivnosti. Uglavnom, jako puno radimo kao i svi turistički djelatnici u ovom dijelu godine.

Strateški dokumenti

Predsezona je donijela jako dobre rezultate, sudeći po gužvama na prometnicama, koje nam se događaju nikad ranije, a kojih bi upravo zbog implementacije Strategije moralo biti znatno manje.

– Iznimno smo zadovoljni rezultatima u predsezoni, koja je bila najbolja u povijesti, bolja od prošle rekordne, čime svake godine radimo novi iskorak u postizanju našeg cilja, razvoja cjelogodišnjeg turizma. Zbog toga su naše aktivnosti najsnažnije i usmjerene na pred i posezonu, jer, kao što sam već više puta rekao, u glavnom dijelu turističke godine nam nije potreban veći broj turista, u nekim destinacijama bilo bi poželjno da je i manji, ali zato moramo iskoristiti sav prostor koji imamo za razvoj turizma u pred i posezoni i kontinentu, kako smo se i fokusirali u svim našim strateškim dokumentima.

I dalje je na sceni ekstremno nesrazmjer između kontinentalnog i jadranskog turizma. Potencijali gorske Hrvatske kao i dijela zemlje koji ljudi s njezinog juga definiraju onom – "iznad Bosiljeva", su jako veliki. I nejadranske županije, odnosno svi njezini stanovnici, sve više ulažu u objekte, kako im vaše ministarstvo namjerava pomoći da bi se aktualni postotni udio promijenio?

– Ministarstvo turizma i sporta im već jako puno pomaže i tu su i brojke vrlo jasne – od 2016. godine zaključno s 2023. godinom u kontinentalnim županijama bilježimo 31 posto više dolazaka i 38 posto više noćenja što je svakako veći postotak u odnosu na turistički promet cijele Hrvatske – u 2023. u odnosu na 2016. bilježimo 26 posto više dolazaka i 19 posto više noćenja. Kada govorimo o ovoj godini, onda do sada na kontinentu bilježimo 7 posto više dolazaka i 6 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sustavno radimo na promociji i podizanju kvalitete i to je adresirano u svim našim strateškim dokumentima – Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine te Nacionalnom planu razvoja održivog turizma do 2027. godine, a u mandatu ove Vlade izdvajanja za razvoj turizma na kontinentu su veća nego ikada. Temeljem rekordnih sredstava od čak 1,3 milijardi eura, koja je ova Vlada osigurala iz europskih i nacionalnih izvora, a koja prate reformu upravljanja turizmom, očekujemo višestruko povećanje ulaganja u razvoj održivog turizma na kontinentu. Prvi put za razvoj turizma na kontinentu osigurana su bespovratna sredstva, pa je tako u okviru NPOO-a do sada ukupno dodijeljeno više od 262 milijuna eura, što predstavlja 75 posto ukupne alokacije i to za projekte javne i privatne turističke infrastrukture upravo na kontinentu Hrvatske. Čak 80 posto alokacije za zdravstveni turizam odnosi se na ulaganja u specijalne bolnice – od ukupno 13 projekata, 8 će biti realizirano na kontinentu u vrijednosti većoj od 105 milijuna eura. Isto tako, kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent od 2021. godine do danas osigurano je 20,1 milijuna eura. U razdoblju od 3,5 godine povećali smo financiranje projekata koji doprinose razvoju i kvaliteti turističke ponude na kontinentu za 88 posto. Usporedbe radi 2019. godine dodijelili smo turističkim zajednicama na nerazvijenim područjima 4,4 milijuna eura.

Nemoguće je s vama razgovarati, a da se ne dodirnemo radne snage. Svjesni smo da bez stranaca nikad više nećemo moći odraditi najznačajniji dio turističke godine, ali veliki je potencijal i u poticanju povratka naših iseljenika. Nemalo onih koji su se vratili iz razvijenih država EU-a tvrde kako su danas primanja u Hrvatskoj zadovoljavajuća, čak i bolja ako ih sagledamo kroz realni broj radnih sati. Imate li naprosto saznanja o većem valu povrataka ljudi koji bi svoju budućnost gradili radom u domaćem turizmu?

– Vlada provodi niz mjera kojima potiče povratak naših ljudi u Hrvatsku, ne samo za rad u domaćem turizmu, nego općenito u bilo kojem sektoru. Također, jedan od važnih motiva za razvoj cjelogodišnjeg turizma je i činjenica što njegovim razvojem osiguravamo i nova radna mjesta tijekom cijele godine i sigurno zapošljavanje. Danas Hrvatska ima nikada manje nezaposlenih i nikada više zaposlenih, a sve naše aktivnosti usmjerene su upravo na poticanju interesa domaće mlade radne snage za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu – kroz povećanje stipendija te promociju zanimanja.

Omjer cijene i kvalitete

Mnogi su nam lani zbog prelaska na euro i podizanja cijena predviđali krah, da bi ova sezona počela nikad bolje, čak iznad brojki iz "mitske" 2019. godine. Zbog čega se u dijelu medija i javnosti Hrvatskoj stalno oduzima pravo da njezin turizam i cjenovno bude na razini najjačih država europskog Mediterana. Zbog čega ta stalna potreba da moramo biti – jeftiniji od konkurencije?

– Mislim da Hrvatska ne treba biti jeftina destinacija, već kvalitetna destinacija koja će privlačiti goste tijekom cijele godine i koja će svoju uslugu znati i moći naplatiti, ali pritom paziti na omjer cijene i kvalitete. Stalno ponavljam da ako se radi o istoj razini usluge, što je izuzetno važno naglasiti, onda nema razloga da Hrvatska bude jeftinija od Italije i Španjolske, ali ne smije biti niti skuplja.

Rast kvalitete u svakom pogledu je evidentan, no i dalje nam kronično nedostaje – hotela. Da bismo uistinu bili Italija, posebno njezini najrazvijeniji dijelovi u Liguriji, Toscani, Sardiniji, Reggio Emiliji ili Francuska na njezinom famoznom potezu od Monte Carla do Marseillea morali bismo utrostručiti udio hotela u ukupnom smještaju. Koliko nas godina od toga dijeli?

– U posljednjih nekoliko godina situacija se i u tom dijelu znatno popravlja, pa vidimo na temelju podataka o smještajnim objektima koji su u 2023. godini dobili ili zatražili rješenje o kategorizaciji od Ministarstva turizma i sporta, realizirane su investicije u vrijednosti od najmanje 410 milijuna eura. Među realiziranim investicijama su izgradnja i rekonstrukcija 14 hotela i tri nova objekta u kampu i turističkom naselju, a objekti se nalaze i na obali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske te su uglavnom kategorizirani s 4 ili 5 zvjezdica. Također, temeljem Uredbe o poticanju ulaganja u sektoru turizma koja je stupila na snagu u travnju već smo zaprimili 6 zahtjeva za dodjelu potpore s ukupnim iznosom ulaganja od 113.831.153 eura. Mislim da su sve to dobri pokazatelji, a s novim investicijskim ciklusom, za koji smo iz europskih sredstava za projekte privatnih poduzetnika osigurali čak 165,9 milijuna eura iz NPOO-a i kroz financijske instrumente dodatnih 90,7 milijuna eura iz VFO-a, napravit ćemo sigurno još novi veliki iskorak.

S niza adresa došlo je do informacija o poskupljenju avionskih karata što bi moglo utjecati na slabije poslovanje nekih turističkih niša posebno povezanih s tržištima kojima mi nismo "autodestinacija". Kakva su vaša saznanja po tom pitanju?

– Moram reći da mi u ovom trenutku imamo veliki porast broja gostiju s dalekih tržišta, pogotovo povratak turista iz SAD-a, koji se, zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom trenutačno nalaze u top 6 naših tržišta. Uz to, narastao je broj gostiju iz Kine i Južne Koreje i to su sve pokazatelji koji nam daju puno razloga za zadovoljstvo.

Ušli smo dakle u samo središte turističke sezone, kakva su vam predviđanja po pitanju njezine uspješnosti?

– Vjerujem kako ćemo imati još jednu uspješnu godinu, kako u turističkim, tako i u financijskim pokazateljima, što nam je izuzetno važno. Naš fokus je na razvoju pred i posezone, na podizanju kvalitete proizvoda i usluga i već sada vidimo rezultate svih naših aktivnosti, a siguran sam kako će u budućnosti oni biti još izraženiji, na zadovoljstvo svih, i turista, ali posebno lokalnog stanovništva. Siguran sam da će ovo biti još jedna uspješna turistička godina u kojoj vjerujem kako ćemo povećati ukupne prihode od turizma kao i dolaske u pred i posezoni.

Povezane vijesti

• Svako istarsko selo ima više noćenja od Zagreba
• Hrvatska Nijemcima u top 5 destinacija
• Glavina: Očekujemo uspješnu 2024., ali treba paziti na omjer cijene i kvalitete