Ovih je dana objavljeno da Ministarstvo turizma i sporta uskoro planira u javnu raspravu poslati prijedlog novog Zakona o turizmu, krovnog zakona za upravljanje razvojem održivog turizma.

Do sada Hrvatska nije imala takav zakon, a turizam se zakonski uređuje s nekoliko zakona - o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, pružanju usluga u turizmu, članarinama u turističkim zajednicama, turističkoj, odnosno boravišnoj, pristojbi i ugostiteljskoj djelatnosti, uz mnoge prateće pravilnike.

Izrada Zakona o turizmu, poručuju iz Ministarstva, dio je sveobuhvatne reforme upravljanja razvojem hrvatskog turizma koja obuhvaća i mapiranje sustava i uspostavu sistema prikupljanja i praćenja podataka, te strateški okvir koji je uspostavljen donošenjem Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine. Za provedbu reforme i ostvarenje strateških ciljeva osigurani su izvori financiranja kroz bespovratna sredstva od 1.3 milijarde eura za turističke poduzetnike i javnu turističku infrastrukturu.

Sveobuhvatni cilj reforme je pokrenuti održiv i regionalno uravnoteženiji razvoj turizma, a sve mjere i aktivnosti moraju biti usklađene s tri načela održivosti - okolišnom, društvenom i gospodarskom održivošću.

Ministrica turizma Nikolina Brnjac rekla je da novi Zakon predstavlja pravni temelj za mjere koje će se poduzimati u cilju očuvanja resursa i prostora, osiguravanja zadovoljstva i kvalitete života lokalnog stanovništva u turističkim destinacijama te osiguravanja konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu. Kao krovni zakon, on će definirati sustav i alate za praćenje i upravljanje razvojem turizma, definirati novu ulogu sustava turističkih zajednica u upravljanju destinacijom te pružati pravni temelj za izradu sektorski specifičnog programa poticanja ulaganja u turizmu.

Alati za praćenje razvoja održivog turizma bit će indeks turističke razvijenosti koji pokazuje turističku aktivnost, satelitski račun održivog turizma koji pokazuje pozitivne utjecaje turizma na gospodarstvo, ali i učinke na okoliš i život lokalnog stanovništva, te planiranje i izračun nosivih kapaciteta i upravljanja turističkim tijekovima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Bitni su i elementi za marketing destinacije, a zakonom se planira uvesti i takozvani turistički ekološki doprinos kojeg do sada nije bilo, a koji bi se naplaćivao od turista tijekom cijele godine ili od svibnja do listopada, kada je intenzitet dolazaka najveći. On bi bio uveden u ekološke svrhe što je, kako pojašnjavaju autori ovog zakona, posebno važno zbog jednodnevnih gostiju koji stvaraju velik pritisak na destinaciju.

Zakon predviđa i osnivanje Nacionalnog vijeća za upravljanje održivim turizmom, čiji bi predsjednik bio predsjednik vlade, a članovi ministri resora koji su najuže povezani s razvojem turizma, kao i predstavnici zajednica županije, gradova i općina, a mogu sudjelovati i drugi iz tijela državne uprave, ovisno o temi o kojoj se raspravlja.

"Turizam je omogućio ljudima na obali da se ne iseljavaju, omogućio im je da solidno žive i mogu školovati svoju djecu i jednostavno dođu do tog nivoa gdje smo danas. Međutim, on je uz sebe, jer smo štitili to što treba štititi i u budućnosti, doveo na obalu građevinski i investicijski lobi koji je ubacivao i zauzimao pozicije i prostor, vjerojatno znajući da je strateški i dugoročno u svijetu on najvažniji.

"Zamjena za prostor ne postoji, što znači da je zaštita tog prostora ustvari nešto čime se što prije trebamo ozbiljno pozabaviti", kazao je doajen hrvatskog turizma Selimir Ognjenović, vlasnik tvrtke I. D. Riva Tours, njemačkog touroperatora specijaliziranog za dovođenje gostiju u Hrvatsku, o glavnim razlozima zbog kojih smatra nužnim donošenje kvalitetnog zakona o turizmu.

Pozdravljajući pripremu zakona ističe da su, u kontekstu izazova s kojima se suočava turizam, njegova očekivanja prilično velika.

"Iz pandemijskih godina izašli smo kao destinacija koja se s krizom nosila bolje od ostalih konkurenata na tom tržištu te i u postpandemijsko razdoblje ulazimo kao netko na koga se sasvim drugačije gleda i netko tko svoj proizvod nudi po visokim cijenama. Da bi mogli imati te visoke cijene, moramo nuditi što tržište traži, a tržište danas sve više traži veliku posvećenost okolišu. Priroda i prirodni resursi u zemljama koje su naša glavna emitivna tržišta bili su i ostaju glavna tema koja se već i prije korone snažno zahuktala. Uz rast turizma, sada dolazimo do situacije koju bi najjednostavnije bilo opisati frazom "gdje je tu mjera?". I to je pitanje svih pitanja jer u njemu se zapravo nalazi sve ono na što Hrvatska treba obratiti pozornost ako želi dobiti priliku privlačiti kvalitetne goste i u tome biti konkurentna. Otac marketinga Philip Kotler napisao je abecedu ponašanja prema potrošačima koja kaže:

"Ako nešto želiš prodavati i biti uspješan u tome, onda prouči želje svojih potrošača"", kaže Ognjenović, te dodaje da trendovi pokazuju da je među željama potrošača u samom vrhu individualizam, jer nitko više ne želi biti dio neke velike turističke grupe.

Govoreći iz perspektive njemačkog tržišta koje vrlo dobro poznaje jer na njemu radi više od 30 godina, Ognjenović kaže da je moderan njemački gost vrlo osviješten i neće odabrati destinaciju za koju mu njemački mediji ili sugrađani kažu da je neuredna ili da ne poštuje i devastira prirodu i slično. Poruku koju mi iz toga moramo izvući je, kaže, da trebamo paziti i čuvati svoje resurse.

"Rast svjetskog turizma te uključivanje i nekih nacija koje ranije nisu toliko putovale doveli su još 2012., potom snažnije od 2014., a izrazito od 2016. i 2017. do pojave overturizma, odnosno pretrpanosti popularnih destinacija. Ako bi morali definirati taj pojam, to je stanje u kojem je turista previše u nekoj destinaciji, tako da s time nisu sretni ni domaćini, niti gosti. Održivi turizam brana je takvom stanju, on je poruka da želimo turizam koji neće opterećivati neku sredinu i od kojeg će lokalno stanovništvo imati korist i moći dobro živjeti. To je lako reći, ali jako teško izbalansirati. Stoga moja puna podrška novom zakonu jer on već sada nosi poruku svim našim najvažnijim emitivnim tržištima koja glasi otprilike ovako: "Dragi naši gosti, želimo vam poručiti da mi o održivosti mislimo isto što i vi. Mi o održivosti razmišljamo zbog nas i zbog vas. Mi ne želimo doći u priliku da nam kažete da smo od svog turizma napravili nešto u čemu se vi neugodno osjećate, već naprotiv, nešto u čemu ćete vi kao gosti uživati, a mi kao domaćini biti zadovoljni". Jedan od velikih domaćih radova koje moramo napraviti je zadržati trajno status poželjne destinacije te uvidjeti da iz toga, kao turistička i poslovna zemlja, ubiremo dugoročno korist. Vjerujem da će ovaj zakon biti dobra podloga da to i ostvarimo", poručio je Selimir Ognjenović.

Povezane vijesti

• FOTOGALERIJA / USUSRET OTVORENJU (VALJDA) POSLJEDNJEG OUTLOOKA: "Lidl partijaneri" i Azijci s velikim šeširima na svakom koraku Pule
• VIDEO / POGLEDAJTE DJELIĆ ATMOSFERE S JEDNOG OD NAJBOLJIH OTVARANJA OUTLOOKA: Cijela Arena valjala se u ludim ritmovima
• HRVATSKA TURISTIČKA OFENZIVA NA NJEMAČKU: Plenković se hvali za jedne novine, druge nas ističu na sva zvona