Stvaranje „tvrde granice“ između Republike Irske i Sjeverne Irske bio bi značajan korak unatrag u teško postignutom mirovnom procesu između Belfasta i Dublina, ali i izravno kršenje sporazuma o Brexitu kojeg je Britanija potpisala 2019. godine

Hoće li se trgovinski sporazum između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva potpisati na vrijeme – najkasnije do kraja listopada kao što je bilo predviđeno pismenim dogovorom o izlasku te države iz Unije – ili će izostanak sporazuma promijeniti ekonomski i politički krajobraz Europe još je uvijek nejasno. Naime, nepotpisivanje trgovinskog sporazuma Londona i Bruxellesa kojeg bi kasnije ratificirale sve članice EU značio bi ne samo promjenu ekonomskih odnosa s Velikom Britanijom nego i, kako se u ovom trenutku čini, i stvaranje „tvrde granice“ između Republike Irske i Sjeverne Irske. To bi pak značilo značajan korak unatrag u teško postignutom mirovnom procesu između Belfasta i Dublina, ali i izravno kršenje sporazuma o Brexitu kojeg je Britanija potpisala 2019. godine.

Već tada je bilo jasno da će se trgovinski sporazum teško postići upravo zbog irskog problema, dok danas sam britanski premijer Boris Johnson prihvaća i „no-deal“ kao – dobar posao. Johnson je ovih dana izjavio da bi se u nedostatku sporazuma sa zemljama Europske unije poslovalo po pravilima Svjetske trgovinske organizacije, onako kako danas čini, primjerice, Australija. U praksi bi to značilo uvođenje carina, što bi u samoj Ujedinjenoj Kraljevini podiglo cijene automobila za deset posto, a mlijeka i mliječnih proizvoda koji se uvelike uvoze iz Europe za čak 35 posto.

Roba i putnici

- Naša se vlada za to priprema na granicama i u lukama. Mi ćemo ponovo uspostaviti punu kontrolu nad našim zakonima, tvrdi Johnson čija je pozicija osnažena činjenicom da je britanski parlament prihvatio prijedlog zakona o unutarnjem tržištu unutar kraljevine što pokazuje da ima podršku većine u političkom establishmentu.

Razlozi ne leže samo u kontroli granica, nego i u želji da Vlada u Londonu ima potpuni nadzor nad svojim gospodarstvom. London ne želi prihvatiti pravila o državnoj pomoći privatnim firmama, zajedničkom europskom tržištu ili netarifnim odredbama u trgovini. Preciznije, radi se o pravilima o podrijetlu robe, sigurnosti proizvoda ili higijenskim standardima. Ne prihvati li se trgovinski sporazum oko kojeg Bruxelles također ima vrlo čvrsta stajališta, od 1. siječnja 2021. granice Velike Britanije postat će mnogo zatvorenije prema robi, ali i putnicima iz Europske unije.

Doduše, Johnson nije za svoj zakon koji je progurao u parlamentu, dobio jednoglasnu podršku. Kritizira ga prethodna premijerka Theresa May, koja je vodila pregovore o Brexitu, te još neki bivši premijer poput Johna Majora za koje on predstavlja „atomsku bombu“ što će razoriti odnose s EU, ali i sa Sjedinjenjim Američkim Državama. I oni ističu da je u pitanju mir i sigurnost u Sjevernoj Irskoj i susjednoj EU-državi Republici Irskoj. Pojavile su se i tvrdnje da će London zbog kršenja ugovora o izlasku iz EU završiti na Međunarodnom sudu pravde u Hagu.

Sporni zakon predviđa – stupi li doista na snagu – uređenje odnosa između četiri članice Ujedinjenog Kraljevstva. Dakle, Engleske, Škotske, Velsa i Sjeverne Irske. Njime bi se poništio status Sjeverne Irske da ostane dio jedinstvenog europskog tržišta i nakon 1. siječnja 2021. godine, odnosno da granica ostane otvorena što bi onemogućilo nadzor prometa robom između tog dijela Unije i Ujedinjenog Kraljevstva. Britanski premijer Boris Johnson smatra da, bez obzira na potpisani sporazum, granica mora postojati i kaže da „ne može tolerirati situaciju u kojoj sugovornici iz EU vjeruju da imaju moć razbijati našu zemlju.“

Britanska opozicijska Laburistička stranka na tu temu lapidarno poručuje – Ako čovjek provocira psa, ne treba se čuditi ako ga on ugrize. Ukazuje se i na problem što uvođenje carinskih kontrola između dvije Irske izravno poništava i dogovor iz 1998. godine koji je potpisan pod jamstvom SAD-a i koji osigurava mir na irskom otoku. Posebna opasnost za vladu u Londonu je dalja trgovinska suradnja s Washingtonom u slučaju pobjede Joe Bidena u predsjedničkoj utrci jer američka Demokratska stranka otvoreno kaže da slobodna trgovina dviju zemalja neće biti moguća poništi li se sadržaj sporazuma o miru iz 1998. godine. Postoje i nagađanja da Boris Johnson nameće žestoki tempo i visoke zahtjeve da bi u pregovorima dobio što više, bez obzira na činjenicu da vrijeme sve manje radi u njegovu korist.

Oprez u EU

Sredinom prošlog tjedna Johnson je ipak izjavio da ne vjeruje da EU u dobroj vjeri pregovara o trgovinskom sporazumu nakon Brexita. Britanski premijer je ustvrdio da su nove ovlasti u zakonu potrebne samo kao "pravna zaštitna mreža" u slučaju da su u tijeku razgovori s EU o detaljnim aranžmanima za proboj irske granice. U stajalištu objavljenom u četvrtak, vlada je rekla da će ovlasti biti pokrenute samo ako EU potkopa "temeljnu svrhu" ovih pregovora, odnosno ako Unija inzistira na izvoznim deklaracijama za robu koja se u Sjevernu Irsku šalje preko Velike Britanije.

U Bruxellesu su ipak oprezniji u komentiranju novonastalih prilika. Europska komisija izjavila je da neće komentirati "interne rasprave" između britanskih ministara i zastupnika. Glavni glasnogovornik EK Eric Mamer rekao je da se zahtjev EU da Velika Britanija povuče dijelove zakona prije kraja rujna "nije promijenio". Na tvrdnju premijera Johnsona da EU nije pregovarala u dobroj vjeri, rekao je da su sporazumi koje je EU postigla sa zemljama širom svijeta pokazali da su imali "prilično sjajne rezultate" na ovom području.

U Bruxellesu kažu da je glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier pokazao da može pregovarati u dobroj vjeri, čak i o "politički osjetljivim pitanjima", tijekom razgovora o zaključenju sporazuma o povlačenju Velike Britanije, koji je na snagu stupio u veljači. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je uvjerena da je trgovinski sporazum i dalje moguć s Velikom Britanijom dok je pokušaj premijera Johnsona da poništi ugovor o Brexitu nazvala "neugodnim iznenađenjem". Kazala je da je Zakon o unutarnjem tržištu "vrlo snažno odvratio pozornost" s obje strane jer je mogao osigurati nove uvjete trgovine.  

Zadani rok od 15. listopada što ga je za postizanje trgovinskog sporazuma postavio Boris Johnson ne izaziva preveliko uzbuđenje u Bruxellesu. Europski pregovarač Michel Barnier naglašavao je da vremena za dogovor ima do kraja desetog mjeseca jer da se i zaključci još moraju ratificirati u svim parlamentima zemalja članica EU-a.

Hoće li, dakle, i Hrvatski sabor do kraja godine na dnevnom redu imati ratifikaciju trgovinskog sporazuma Europske Unije s Ujedinjenim Kraljevstvom, vrlo je upitno. Procjeni li vlada u Londonu da će kompletni nadzor granice sa cijelom Unijom donijeti više koristi od kršenja sporazuma o Brexitu što ga je potpisala, sabornici će imati manje posla, a gospodarstvenici vjerojatno manje razloga za poslovna putovanja u bivšu članicu EU.

Povezane vijesti

• Brexit obilježio 2016. u EU
• Ujedinjeno Kraljevstvo izvan briselskog šatora : London i Bruxelles potpisali sporazum, SJEVERNA IRSKA U PRAKSI OSTAJE ČLANICA EU
• NAJGORI SCENARIJ BREXITA: Krv na ulicama gradova pretvara irsko primirje u eksplozivnu bačvu baruta