Janez Janša odlučio je završiti posao demontiranja nekadašnje Jugoslavije u obliku u kojem je ona upisana i ucrtana u udžbenike povijesti. Od simboličkog Ljubljanskog procesa - na kojem je Janši, tadašnjem vojnom analitičaru, omladinskom aktivistu i borcu za ljudska prava, zajedno sa zastavnikom JNA Ivanom Borštnerom te novinarima Mladine Davidom Tasićem i Francijem Zavrlom suđeno zbog pisanja protiv JNA i SFRJ - prošlo je 33 godine. Doima se kao da današnji desni premijer Slovenije Janez Janša - želi završiti posao započet od mladog, lijevog omladinca Janše. U "non paperu", diplomatskoj formi neobavezujućeg i tajnog sadžaja, Janša je poslao Charlesu Michelu, predsjedniku Europskog vijeća, i još nekolicini odabranih europskih političara, prijedlog za konačnu "finalizaciju jugoslavenskog pitanja". Usvajanjem tog prijedloga Janez Janša nesumnjivo bi postao posljednji grobar Jugoslavije.

Geopolitička igra s "non paperom" nema izravne veze sa "suđenjem četvorici" 1988. godine u Ljubljani - koje je još nazvano "proces JBTZ" i čiji su sudionici osuđeni zbog odavanja vojnih tajni i pisanja o Branku Mamuli, tadašnjem saveznom sekretaru za narodnu obranu kao "trgovcu smrti" što prodaje oružje Etiopiji - ali uloga Janeza Janše u pokušaju zabijanja posljednjeg čavla u lijes tzv. "avnojevskih granica" nužno priziva sjećanje na historijske događaje i njihovu simboliku.

"Neriješena nacionalna pitanja"

Dakle, sa čime je ovih dana slovenski premijer Janez Ivan Janša, nekadašnji novinar i student općenarodne obrane, uzbudio cijeli Zapadni Balkan, Regiju, Bruxelles i političke faktore od Berlina do Istanbula? Iako je tekst "non papera" objavljen i poznat već nekoliko dana, u diplomatskim krugovima u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu još uvijek se spekulira je li doista sam Janša crtao nove granice u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu i Albaniji, odnosno ne radi li se tu o pomoći političkim partnerima da se njihove ideje i želje ovjere pečatom Republike Slovenije koja 1. srpnja preuzima predsjedanje Europskom unijom.

Dokument koji je uzvitlao prašinu sa starih zemljovida naziva se "Zapadni Balkan - put naprijed" i dostavljen je kabinetu Charlesa Michela još u veljači. Prema tvrdnjama medija u Ljubljani, on nije napisan u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova nego je dio njegovog sadržaja napisan u Budimpešti. U Bruxellesu se non paper tretira kao "slovenski" dokument, iako je riječ o tekstu u formi namijenjenoj priopćavanju različitih stavova i inicijativa bez službenog karaktera te nema ni zaglavlje ni potpis.  

U non paperu se napominju "neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata" koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije. Autori dokumenta navode kako i nakon završetka ratova devedesetih godina "ključna pitanja ostaju neriješena" bez obzira na ulazak Sjeverne Makedonije i Crne Gore u proces eurointegracija te kako je u ovom trenutku teško zamisliti europske perspektive Srbije i Kosova.

Tvrdi se da je Daytonski sporazum 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, praktički prepoznao ono što je postignuto u ratu, ali ne u načelu, te da se članstvo BiH u EU može u potpunosti isključiti.

Tvrdi se da je u međuvremenu prazan prostor iskoristila Turska, koja je povećala svoj utjecaj u BiH i sjevernoj Makedoniji kao i da osim Turske, nekolicine lokalnih političara i njihovih pristaša koji osobno imaju koristi od kaosa i nefunkcionalnih institucija, nitko nije zadovoljan situacijom u BiH.

Kako bi se prilike izmijenile, autori prijedloga podržanog od Janeza Janše predlažu drastična rješenja koje bi mogle ostvariti politički stabilne vlade Hrvatske, Srbije i Albanije. Konkretno, predlaže se niz velikih promjena i crtanje novih granica na Zapadnom Balkanu. Valja reći kako neke od tih ideja nisu nove - nego su ih proteklih godina naglašavali političari u Beogradu, Prištini i Tirani.

Što točno piše?

U prvoj točci "non papera" predlaže se ujedinjenje Kosova i Albanije. "Na Kosovu se 95 posto stanovništva želi ujediniti s izvornom albanskom nacijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije - članice NATO-a - i Kosova praktički ne postoji. Srpski dio Kosova dobio bi poseban status - slijedeći primjer Južnog Tirola", navodi se u dokumentu.

Druga točka prijedloga izazvala je oštre reakcije u BiH jer predviđa ujedinjenje većine teritorija Republike Srpske sa Srbijom. "Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom je slučaju Srbija spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije", tvrdi Janšin "non paper".

"Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH" - kaže se u dokumentu, gdje se taj posebni status također definira po uzoru na Južni Tirol.

Pomutio vodu u regiji i šire - Janez Janša (Snimio Goran Mehkek / Cropix)

Bošnjaci u BiH tako bi dobili svoju, malu, ali "neovisnu funkcionirajuću državu i preuzeli bi punu odgovornost za nju". Na referendumu bi se stanovnici odlučili između ulaska u EU ili budućnosti izvan EU slijedeći primjer Turske. Za sada velika većina Bošnjaka podržava EU perspektivu, ali u slučaju daljnjeg kaosa i naglog povećanja turskog utjecaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati tijekom sljedećeg desetljeća, piše u dokumentu.

Za i protiv

Prema "non paperu", ta bi rješenja ubrzala pregovore o članstvu zemalja zapadnog Balkana u EU i NATO-u. Doduše, trenutačno se tim prijedlozima protive SAD, Njemačka, Francuska i druge europske zemlje. Međunarodna zajednica naglašava važnost teritorijalne cjelovitosti BiH i protivi se novom iscrtavanju granica na prostoru bivše Jugoslavije. Plaše se otvaranja Pandorine kutije i novih ratova. Zeleno svjetlo za raspad Bosne i Hercegovine i ujedinjenje Kosova s Albanijom dalo bi novi zamah srpskim nacionalistima u Crnoj Gori i albanskim nacionalistima u sjevernoj Makedoniji, dvjema članicama NATO-a, smatraju analitičari u Sloveniji.

"Slovenija ozbiljno traži rješenja za razvoj regije i europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana", izjavio je Janez Janša kad je "non paper" ugledao svijetlo medija, te ga nije izričito porekao. Dokument o podjeli BiH baca novo svjetlo i na posjet predsjednika Slovenije Boruta Pahora ovoj zemlji početkom ožujka. Kako je početkom tjedna otkrio član Predsjedništva BiH Željko Komšić, Pahor ga je pitao o mogućem mirnom raspadu u BiH. Iz kabineta slovenskog predsjednika kasnije je objašnjeno kako je Pahor "izrazio zabrinutost" zbog takve mogućnosti, ali vremenski slijed pokazuje kako je on doputovao u Sarajevo nakon što je Charles Michel dobio non paper.

U njemu se, između ostalog, predviđa da najprije tiha diplomacija ispita sve mogućnosti i provjeri s najodgovornijim političarima u pojedinim zemljama da li bi podržali takav prijedlog.

Nije predsjednik Pahor jedini koji se time bavi. Američki državni tajnik Antony Blinken također je nagovijestio da se intenzivno ispituju prijedlozi za crtanje novih granica na Balkanu putem različitih kanala. To je izjavio u ožujku, dok je u travnju potvrdio nezamjenjivost Daytonskog sporazuma.

O novom mogućem rješenju i crtanju balkanskih granica svoje su analize objavili i vodeći europski mediji.

"U ovoj regiji već se 30 godina spori oko dva koncepta. Prema jednom, vladajućem, granice ostaju netaknute; svaka pojedina zemlja stvara demokratske strukture u kojima ima mjesta i za etničke manjine. Prema drugom, uglavnom prešutnom konceptu, granice se vuku ponovo prema etničkim kriterijima i dotični vladari smiju neometano vladati svojim nacionalnim obiteljima. Etnički čiste nacionalne države čine suvišnim kaos s pravima manjina, institucijama i demokratskim glasačkim procesima", analizira Deutsche Welle.

Inače, Balkan će biti u središtu slovenskog predsjedavanja Europskom unijom, što je još u prosincu najavio premijer Janša čiji je ugled u Bruxellesu narušen kada na jednoj video konferenciji šefova vlada nije htio razgovarati o slobodi medija u Sloveniji. Štoviše, smatra se kako svojom neslužbenom inicijativom Janez Janša daje podršku političarima poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je prije tri godine zatražio korekciju granica na Balkanu. Već tada je dobio podršku u nekim krugovima u Bruxellesu za raspodjelu teritorija između Srbije i Kosova, što je vidljivo i na zemljovidu Janšina "non papera". Očito je kako uz Viktora Orbana, Srbija ima još jednog saveznika u poslu "finalizacije raspada Jugoslavije", što je posao koji uključuje podjelu BiH i širenje Srbije na zapad u zamjenu za Kosovo.  

Taj saveznik je, očekivano ili ne, slovenski premijer Janez Janša, jedan od prvoboraca rušenja Jugoslavije kakva je postojala do početka ratova devedesetih godina prošlog stoljeća. Na početku ratovanja, za kratkotrajnog rata u Sloveniji, Janša je bio ministar obrane i organizirao je tamošnju teritorijalnu obranu u borbi s prosrpskom JNA. Janšin politički krug sada se zatvorio - namjerno ili ne postao je suradnik političkih opcija koje još od doba njegova Ljubljanskog procesa 1988. godine žele razbiti postojeće države na etničke teritorije kojima bi olako vladali. Zanimljivo bi bilo doznati je li tu ideju zastupao još od samog početka svog djelovanja, zbog kojeg je sjedio i u ljubljanskom vojnom zatvoru?

Povezane vijesti

• SLOVENIJA: Janša relativni pobjednik izbora ali će teško sastaviti vladu
• NOVA DETONACIJA NA ZAPADNOM BALKANU: Kosovo želi u NATO te zajedno s Albanijom u EU
• Jugoslavija se vratila, a da toga nitko nije svjestan