Na Zapadnom Balkanu političke inicijative niču kao tikve na bunjištu. Nakon recentnog pokretanja projekta Otvoreni Balkan koji znači trgovinsko-politički dogovor Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije te stvaranje uvjeta za zajedničko tržište radne snage već od 1. siječnja 2022. godine, balkanske duhove je ponovno uzbudio premijer Kosova Albin Kurti izjavivši da se on i njegova vladajuća stranka zalažu za ujedinjenje Kosova i Albanije.

Kurtijeva zamisao nije nova, ali do sada nije smatrana većom prijetnjom jer se malo očekivalo od prijedloga predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da o mini-Schengenu, kako se još ljetos nazivao sadašnji projekt Otvoreni Balkan, trgovinska alijansa zemalja koje su u posljednjim redovima čekaonice za prijem u Bruxellesu. Crna Gora, primjerice, nije željela ući u projekt jer očekuje članstvo u EU u skorije vrijeme, dok se u Bosni i Hercegovini postojeći entiteti o tome ne bi mogli dogovoriti. Čak ni Republika Srpska pod vodstvom Milorada Dodika ne želi u političke odnose s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Beograd-Tirana-Priština

Kosovska reakcija nije posve neočekivana – veze između Beograda i Tirane ne mogu funkcionirati bez Prištine – a objašnjenje srbijanskog šefa države Vučića da će s Kosovarima sve dogovoriti preko Bruxellesa neozbiljna je kao i većina njegovih geopolitičkih inicijativa.

Premijer Kosova Albin Kurti je prije nekoliko dana izjavio da bi u budućnosti glasao za ujedinjenje s Albanijom, ali samo ako bi se takav referendum proveo mirno i demokratski, prenosi list Gazeta Express. U istom listu premijer Kurti naglasio je da je Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije, a ne od Albanije.

- U budućnosti, ako bi se to predstavilo kao demokratski referendum, glasao bih za to, ali ponavljam, samo ako je provedeno na miran i demokratski način, reagirao je Albin Kurti čija vladajuća stranka i nosi naziv Samoodređenje.

Albin Kurti, koji je premijer Kosova od 2020. godine, smatra da bi trebalo postići sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije te da je njegov temelj – međusobno priznanje. Također smatra da se obje države trebaju obavezati da se neće međusobno napadati. Kosovski premijer spomenuo je i mogućnost održavanja dva referenduma - o pridruživanju Kosova Albaniji i europskim integracijama. On je ocijenio da bi građani, u tom slučaju, glasali za ujedinjenje. Istaknuo je da bi za cijelu regiju bilo najbolje da odjednom i što prije pristupe Europskoj uniji te da Kosovo postane članicom NATO saveza.

Jedan jezik, jedan narod

Kao glavne razloge za ujedinjenje, Kurti smatra sljedeće:

- Kosovo i Albanija su dvije zemlje, ali imamo isti jezik i mi smo jedan narod. Kada smo proglasili nezavisnost, proglasili smo je protiv Srbije, a ne protiv Albanije. S druge strane, ima mnogo građana EU-a koji imaju dvojno državljanstvo. Mislim da ima mnogo onih koji imaju tri pasoša i ohrabrujem ih da glasaju u svim zemljama čije državljanstvo imaju.

Ponovno isticanje zamisli o ujedinjenju Kosova i Albanije razbjesnilo je službeni Beograd. Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da takva najava destabilizira cijelu regiju i da je destabilizuje šutnja EU na ovakve izjave znači njihovo odobravanje.

- Ta izjava može izazvati velike potrese u cijeloj regiji. Jasna je politika Albina Kurtija koju on, čini mi se, ne krije. Ono što mnogo više brine je nedostatak reakcije međunarodne zajednice, kaže srbijanska premijerka koristeći priliku da prozove izvjestiteljicu EU-a za Kosovo Violu von Cramon.

- Žena se bavi Srbijom i svim temama, od vladavine prava, prava radnika, do naše investicijske klime, rudarstva i rudarenja litija u Srbiji, umjesto da se bavi time što se događa na teritoriji Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija. Ne izjašnjava se o onome o čemu se treba izjašnjavati kao izvjestitelj za takozvano Kosovo, a to je izjava Albina Kurtija, tvrdi Ana Brnabić.

Ipak, na temu ujedinjenja s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarao je drugi briselski diplomat zadužen za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak. On je poslije susreta s Vučićem ovog tjedna na Twiteru dojavio: „U nastavku razgovora o napretku dijaloga pod pokroviteljstvom EU, imao sam dug i detaljan razgovor sa predsjednikom Srbije.“ Dan prije susreta s Vučićem, Lajčak se sastao i s Kurtijem u Beču, ali diplomatski uspjeh nije na vidiku.

Polovicom studenog kosovski pregovarači sa Srbijom u Bruxellesu, koje vodi Besnik Bislimi, odbili su sastanke s predstavnicima Srbije jer nisu željeli razgovarati o formiranje Zajednice srpskih općina na Kosovu.

Kosovski premijer i lider stranke „Samoodređenje“ – koji je ponovno detonirao staru političku minu o ujedinjenju dvije država albanskog naroda – ima zanimljivu osobnu i političku biografiju.

Rođen je u Prištini, dok je obitelj porijeklom iz Ulcinja u Crnoj Gori. Preselili su u Prištinu zbog potrage za poslom Kurtijeva oca (majka mu je učiteljica), gdje je on završio studij telekomunikacija i računalnog inženjerstva. Na kraju studija, gdje je je imao najbolje ocijene, Kurti se počeo baviti politikom. Godine 1997. organizirao je i predvodio studentske prosvjede protiv okupacije sveučilišta što ga je načinila policija tadašnje Savezne republike Jugoslavije koju je vodio Slobodan Milošević. Prosvjedi su bili nasilno ugušeni, ali su nastavljeni i u narednoj godini.

Tada se budući premijer priključio i Oslobodilačkoj vojsci Kosova (OVK) kao suradnik političara Adema Demacija. Srbijanska policija uhitila ga je prilikom napada NATO saveza na Jugoslaviju u travnju 1999. godine. Odveden je u zatvor Dubrava gdje su zatvorenici podigli pobuni koja je završila s više od stotinu mrtvih građana albanske narodnosti.

Nakon kumanovskog primirja i povlačenja jugoslavensko-srpske vojske s Kosova, Kurti je transferiran u zatvor u Požarevac i optužen za "ugrožavanje jugoslavenskog teritorijalnog integriteta i zavjeru radi terorizma". Osuđen je osuđen na petnaest godina zatvora. Tijekom suđenja, Albin Kurti nije priznavao legitimnost suda te je tvrdio kako bi ponovno učinio isto.

Kućni zatvor

Iz zatvora je izašao 2001. na temelju međunarodnog pritiska. Završio je fakultet te se priključio Mreži akcija za Kosovo, koja se bavila humanitarnim pitanjima, obrazovanjem i kulturom. Kritizirao je i rad organa Ujedinjenih naroda – UNMIK-a na Kosovu te je bi optužen da je 2005. godine na njihovoj zgradi napisao grafit "Nema pregovora, Samoopredjeljenje".

Nakon toga ga je privela policija UN, što je Kurtija nagnalo da osnuje pokret Samoopredjeljenje koji traži potpunu neovisnost Kosova od Srbije. Pokrenuo je i prosvjede protiv plana finskog diplomata i međunarodnog posrednika UN-a za Kosovo Marttija Ahtisaarija. Ti su prosvjedi postali nasilni, pa je Albin Kurti dobio još devet mjeseci zatvora, ovog puta kućnog.

Novi izazov koji je kosovski premijer bacio pred međunarodnu zajednicu očito treba biti shvaćen vrlo ozbiljno. Napokon, dođe li do referendumu o spajanju Kosova i Albanije, pokazat će se može li Albin Kurti promijeniti političku sliku Zapadnog Balkana.

Povezane vijesti

• Njemačka planira uvoz njegovatelja s Kosova i Albanije
• Brnabić kaže da bi vojska mogla intervenirati ako Kosovo osnuje vojsku
• JANEZ JANŠA - POSLJEDNJI GROBAR JUGOSLAVIJE Podjela BiH, ujedinjenje Kosova i Albanije te Srbija do Banja Luke - NOVA POLITIČKA REALNOST ILI PROVOKACIJA?