Zabrinjavajući podaci istraživanja broja upisanih učenika, u osnovnim školama istarskih gradova TRI RAZREDA PRVAŠIĆA MANJE

Broj prvoškolaca u osnovnim školama gradova Istarske županije manji je nego lani, pokazuje istraživanje portala Gradonačelnik.hr. Istraživanjem su obuhvaćeni svi gradovi u Hrvatskoj, a u Istarskoj županiji najveći pozitivni pomak bilježi Labin, gdje je upisano deset prvašića više nego u školskoj godini 2017./18., odnosno njih 112. U Pazinu su upisana 83 đaka-prvaka (šest više nego godinu ranije), a u Umagu 128, odnosno dvoje više nego lani. Minimalni pozitivni pomak zabilježen je u Buzetu, gdje se broj prvašića povećao sa 60 na 61, a u ostalim istarskim gradovima bilježi se pad broja.

U Bujama se trend preokrenuo - jedan je polaznik prvog razreda manje (danas ih je 43), dok je u Puli dvoje učenika prvog razreda manje - ukupno ih je u pulskim osnovnim školama 570. U Poreču prvi razred pohađa 165 učenika (sedmero manje nego u prošloj školskoj godini), dok ih je u Rovinju 12 manje. Rovinj trenutačno ima 126 đaka-prvaka.

Veliki pad u Novigradu

U Vodnjanu je trend smanjenja prvašića još izraženiji - od prošlogodišnjih 65 broj je pao na 52 učenika. Dakle, smanjen je za njih 13, dok je najveći minus zabilježen u Novigradu. Tamo je broj prvašića pao za 16 učenika, sa 47 na 31 učenika.

U školskoj godini 2018./19. u prve razrede osnovnih škola u istarskim gradovima upisano je ukupno 1.319 učenika, dok ih je u prethodnoj školskoj godini bilo 1.403. Razlika je u brojci od 84 učenika, odnosno oko tri cijela razreda.

Istarska županija nije iznimka u smanjenom broju učenika koji pohađaju prve razrede osnovnih škola u njezinim gradovima.

Podaci za cijelu Hrvatsku pokazuju kako je ove godine u prve razrede upisano 695 prvašića manje nego prošle godine. Ipak, minus je gotovo dvostruko manji nego što je bio prošlogodišnji, kada je u prve razrede upisano 1.173 učenika manje nego 2016. Porast broja prvašića ove godine bilježe 44 grada, a najviše ih je u Osijeku, gdje je 67 više, te u Slavonskom Brodu, 51 đak-prvak više. U Solinu je porast od 40 učenika, a slijede Velika Gorica (+29), Omiš (+27), Ogulin (+23), Šibenik (+23), Kaštela (+19), Sveta Nedelja (+18) i Valpovo (+17). Najveći minusi zabilježeni su u Karlovcu (-53), Sinju (-71) i Splitu (-92). Statistički gledano, 23 grada ove godine bilježe dvoznamenkasti rast broja učenika prvog razreda, dok ih je lani bilo 16.

Iako je broj učenika upisanih u školu tek jedan od zanimljivijih statističkih pokazatelja, on ne mora biti od presudnog značaja u demografskom vrednovanju nekog grada ili županije. Broj upisane djece može varirati od godine do godine, te je zanimljivo vidjeti gdje su trendovi u dužem razdoblju pozitivni ili negativni. Primjerice, grad Pazin već treću godinu, zajedno sa Cresom, Kaštelama, Solinom i Čakovcem, bilježi povećanje broja upisanih u prvi razred osnovne škole.

Iako istarski gradovi bilježe čak tri razreda manje upisanih prvoškolaca nego lani, demografski podaci za Istarsku županiju su pozitivni, odnosno pokazuju kako jedino Istra i Zagreb ne bilježe smanjivanje broja stanovnika.

Split najgori

Riječ je po podacima Državnog statističkog zavoda za 2016. godinu, koji su objavljeni u srpnju ove godine. Prema njima, Istarska županija jedina je među hrvatskim županijama u 2016. godini zabilježila pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva, odnosno jedina je hrvatska županija gdje se više ljudi doselilo nego što ih se odselilo. Prema tim podacima, u Istru je doselila 3.281 osoba. Od te brojke, 1.719 osoba stiglo je iz neke druge hrvatske županije, dok je 1.562 osobe doselilo iz inozemstva. U istom razdoblju, u druge dijelove Hrvatske iz Istre je odselilo 1.047 osoba, dok je u inozemstvo preselilo 1.379 žitelja Istre. Zbroj pokazuje kako je Istarska županija ostala u plusu za 855 stanovnika.

Podaci za 2017. godinu i kasnije pokazat će koliko su društvena zbivanja i trend iseljavanja u zemlje EU pogodile Istarsku županiju i je li ona - uz metropolitansko područje Zagreba - sredina iz koje se ne odlazi. Podatak o tri razreda prvoškolaca manje u istarskim gradovima - dok za općine i cijelu županiju statistika nije vidljiva - svakako je zvono na uzbunu. Ne samo u školama, nego i u tijelima javne uprave u čiji zadatak spada borba protiv "bijele kuge" na svim razinama. (D. GRAKALIĆ)