Trenutno očekujem da me se pozove kao svjedoka po tko zna koji put. Iznenađen sam jer očito u ovoj priči svatko tvrdi svoje. Deset pravnika, isto toliko različitih tumačenja, a jedan je zakon, tvrdi sindikalni lider Boris Cerovac, predstavnik Jadranskog sindikata u Uljaniku, komentirajući nedavno vraćanje tužiteljstvu na doradu optužnice protiv 12 bivših menadžera Uljanika, 3. maja i Uljanik Plovidbe.

Naime, Cerovac tvrdi da je prvi put dao iskaz riječkom tužiteljstvu u svibnju 2019. godine i to u svojstvu okrivljenika. Potom je u ožujku 2020. ponovno pozvan dati iskaz, i to nakon što je dobio rješenje da više nije okrivljenik u postupku.

Tko tu koga?

- Nije mi jasno što se opet dešava. Tko tu koga? Do 2013. godine bio sam član Nadzornog odbora Uljanik brodogradilišta, i to kao predstavnik radnika. Imenovalo me Radničko vijeće. U to vrijeme su se donosile određene odluke koje vjerojatno imaju veze s postupkom koji je u tijeku, pa je to mogući razlog zašto me ispituju. Moja su nastojanja uvijek bila da branim stranu radnika. Gledajte, u jednom trenutku tijekom notorne recesije uprava je tražila da se otkaže 800 ugovora o radu protiv čega sam se pobunio i tražio da se nađu druga rješenja samo da se radnici ne otpuštaju. To je bila moja uloga - braniti interes radnika, kaže Cerovac.

Komentirao je i izjave Marije Budimir i poprilično je uvjeren da su svi dužnosnici koje je odvjetnica nabrojala znali što se događalo u Uljaniku tijekom kriznog razdoblja.

- Uprava nije sigurno mogla činiti veće poslovne korake bez odobrenja viših instanca, Jadranbroda, Vlade... Svi moraju odgovarati sukladno području djelovanja, to je pitanje odgovornosti, kaže Cerovac.

Budućnost brodogradnje

Kratko se osvrnuo i na stajališta odvjetnika Matije Miloša o krucijalnoj potrebi za brodograđevno-brodarskim vještačenjem smatrajući ga besmislenim. Kaže da su direktori okrivljeni za loše poslovne odluke, odnosno da su tužiteljstvu sporni ugovori koji su sklapani. Cerovac dakle smatra da vještačenje na kojem se insistira nema direktne veze s ovim predmetom.

Upitan o budućnosti brodogradnje u Puli, Cerovac podržava direktora "novog Uljanika" Samira Hadžića te ga smatra radnikom koji potiče oživljavanje brodogradnje u Puli.

- Nekima smeta što je Samir radnik i što nije završio fakultet. Gledajte, danas jedan direktor brodogradilišta ne treba poznavati brodogradnju kao takvu. On treba njegovati odnose s Vladom, a ima i niz drugih obaveza, što nije direktno vezano sa stručnim znanjem o brodogradnji. Direktori zato imaju odgovarajuće savjetnike, brodograditelje koji ih usmjeravaju pri donošenju odluka, objašnjava Cerovac.

Za kraj, pulski je sindikalac Cerovac optimističan. Tvrdi da ako odnos s Vladom bude dobar i ukoliko ne izostanu potrebna jamstva, postoji svjetla budućnost brodogradnje u Puli. No, ne onakva kakva je bila u prošlosti. Tvrdi da takvo što možemo zaboraviti.

- Po onome što vidim, odnosno po sadržaju optužnica, smatram da će cijeli spor završiti kao gubljenje vremena. Za određene dijelove optužnice okrivljenici ipak neće odgovarati. Sa svoje strane, još sam 2014. tražio da se utemelji jedna udruga malih dioničara te da se kroz nju pokuša zamijeniti tadašnju upravu, obzirom da je poslovanje firme u ono vrijeme bilo vrlo loše. Pokušao sam to izvesti i na samoj skupštini društva, no radnici su radije podržali upravu i ispalo je kako je ispalo, zaključuje Boris Cerovac. 

Miješanje funkcija

Član Katedre za kazneno postupovno pravo riječkog pravog fakulteta profesor Igor Martinović komentirao je za Glas Istre razloge vraćanja optužnice tužiteljstvu nakon gotovo dvije godine, ali i spektakularna uhićenja osumnjičenih iz 2018. godine.

Objašnjava da su prava i dužnosti svjedoka i okrivljenika različite, pa su tako različita i pravila o njihovu ispitivanju. Prema zakonu, svjedoci su dužni dati potpun i istinit iskaz, na što ih državni odvjetnik ili sud moraju upozoriti prije nego što se započne s njihovim ispitivanjem. Svjedok koji usprkos danim upozorenjima lažno iskazuje, odgovara za kazneno djelo davanja lažnog iskaza. To ne vrijedi i za okrivljenika jer on ima pravo na šutnju, a lažni iskaz mu se obično tolerira, kaže Martinović.

- Zbog te razlike u položaju okrivljenika i svjedoka nije dopušteno naknadno koristiti iskaze koje je netko svojedobno dao kao osumnjičenik ili okrivljenik protiv nekog drugog okrivljenika. Tog nekadašnjeg okrivljenika potrebno je nanovo ispitati, ali sada u svojstvu svjedoka. U suprotnom bi došlo do tzv. miješanja funkcija okrivljenika i svjedoka, koje može biti opasno kako zbog prava okrivljenika, tako i zbog pravilnog utvrđivanja činjenica, objašnjava Martinović

Zbog toga je, zaključuje, logična odluka suda kojom je vraćena optužnica radi novog ispitivanja osoba koje su, doduše, već bile ispitane, ali u drugom svojstvu.

Problemi pravosuđa

Komentirajući određene probleme u pravosuđu, a osobito vezane za gospodarski kriminal, Martinović veli da je teško očekivati da se netko jednako dobro razumije u klasična kaznena djela (primjerice ubojstva, tjelesne ozljede, krađe, razbojništva, seksualne delikte) i tzv. "kriminal bijelih ovratnika", odnosno kaznena djela koja se događaju na visokim položajima u politici, gospodarstvu i javnoj upravi.

- Možda zvuči kao floskula, ali specijalizacija je nužnost, i to ne samo na sudovima nego, što je još važnije, u policiji i državnom odvjetništvu. Trenutno u Hrvatskoj imamo USKOK, ali on ima nadležnost koja je istodobno i preširoka i preuska. Naime, s jedne strane ono se mora baviti uličnom korupcijom, a s druge strane nema nadležnost u predmetima kao što je Uljanik, tvrdi Martinović.

Upravo zato smatra da treba proširiti nadležnost USKOK-a na slučajeve gospodarskog i teškog imovinskog kriminala ili osnovati novo specijalizirano državno odvjetništvo, pa tako daje primjer Austrije, koja na državnoj razini ima ustrojeno posebno Gospodarsko i korupcijsko državno odvjetništvo.

- Tada će biti manje grešaka, ali i više procesuiranih slučajeva. Još jedan faktor koji, po meni, nepovoljno utječe na rad državnih odvjetnika jesu Okvirna mjerila za rad zamjenika državnih odvjetnika. Tim se propisom pokušava odrediti norma na rad državnih odvjetništava. Bojim se da se time postiže kontraefekt jer je normu najlakše ostvariti tako da se kazneno progone relativno jednostavni slučajevi, umjesto kompleksnih predmeta u koje treba uložiti jako puno vremena i energije, tvrdi Martinović.

Spektakularna uhićenja

Osvrnuo se i na atraktivna uhićenja za koja kaže da u pravilu nisu potrebna osim ako se uhićuju osobe od kojih se može očekivati nasilni otpor. Tu tvrdnju argumentira činjenicom da je Europski sud za ljudska prava to više puta naglasio, primjerice u predmetu "Gutsanovi protiv Bugarske" u kojem je uhićenje provedeno u zoru, pred suprugom i malom djecom, od strane teško naoružanih i maskiranih policajaca, pri čemu se radilo o okrivljeniku koji uopće nije imao nasilnu prošlost.

- Važno je poštovati pretpostavku nedužnosti sve dok okrivljenik nije pravomoćno osuđen, a suzdržavanje od primjene prekomjerne sile tijekom postupka, naročito kada se to čini pred javnošću, važna je pretpostavka. To naravno ne znači da se prema okrivljeniku tijekom postupka ne mogu primjenjivati prisilne mjere, uhićenje ili istražni zatvor, ali to mora biti strogo u skladu s načelom razmjernosti. Kazna slijedi tek nakon što okrivljenik bude pravomoćno proglašen krivim, zaključuje Igor Martinović.

Povezane vijesti

• BORIS CEROVAC: U Zagreb idemo jer nas je VLADA OSTAVILA NA CJEDILU
• Boris Cerovac: Ako plaća za rujan ne bude isplaćena, neće biti održana ni skupština jer će je RADNICI ZAUSTAVITI
• Škverani Uljanika ne odustaju od štrajka: AKO SE DO 15. NE ISPLATE PLAĆE, ODLAZI VELIKI BROJ RADNIKA