SMJER RAZVOJA
VIZIJA ZA BLISKU BUDUĆNOST: Pula mora postati dominantan pomorski prometni čvor putnika sjevernog Jadrana
To može ostvariti usmjeravanjem na promet putničkih brodova na kružnim putovanjima, i to u simbiozi s međunarodnom Zračnom lukom Pula, sa željeznicom, autoputom i hidroavionima. Time bi Pula postala ključno prometno čvorište multimodalnog putničkog prometa (more-zrak-cesta-željeznica) Jadrana, pa i važno čvorište kruzera na Sredozemlju. Glede mora, osnovni uvjeti za to postoje jer je dubina mora na lukobranu odlična, a morska površina za manevriranje i za najveće kruzere na lukobranu krasna, komotna, najbolja na sjevernom Jadranu
(Snmio Danilo Memdović)
Dolaskom Habsburgovaca grad se budi i razvija jako brzim ritmom. Iz ruševina se pretvara u moderan grad u urbanističkom, industrijskom i kulturnom smislu. Razlog je opet more. Ovaj put to nije promet trgovačkih brodova, nego su to ratni brodovi kojima je Pula glavna mornarička baza - Pearl Harbour - Habsburške monarhije. Zahvaljujući tome Pula tada dospijeva na znakovito mjesto na svim pomorskim i vojnim kartama svijeta.
To sve prestaje završetkom I. Svjetskog rata, nakon kojeg grad doživljava egzodus polovice svog stanovništva. Razlog je opet more! Nestaju ratni brodovi u luci, a brodogradilište koje i dalje postoji svodi se na nekoliko radionica za održavanje brodova. Više se ne grade ni ne opremaju velika plovila.
Nakon II. Svjetskog rata Pula doživljava drugi veliki egzodus svog stanovništva kada u njemu ostaje jedva 3.600 stanovnika. Brzim, dirigiranim doseljavanjem broj stanovnika Pule počeo je strelovito rasti te je dostigao i prestigao predratnu brojku. Odlučujuća dva subjekta za rast broja stanovnika Pule bili su ratna mornarica tadašnje države i brodogradilište Uljanik. Dakle, opet je razlog more.
No, početkom 21. stoljeća započinje još jedan kritičan trenutak za Pulu. Opet razloge treba tražiti među onima koji su povezani s morem. U Puli (praktički) više nema ratne mornarice, a brodogradilište Uljanik ulazi u krizu i prestaje proizvoditi brodove. Popis stanovništva iz 2021. godine potvrdio je smanjenje broja stanovnika. Hoće li se taj trend smanjenja nastaviti? Ovisi o potezima koji će se sada povlačiti, a koji se odnose na odabir smjera razvoja našeg grada u neposrednoj budućnosti.
Imajući u vidu sve prethodno napisano, a nemajući staklenu kuglu za odgovor na pitanje koliko će biti u Puli stanovnika u budućnosti, niti koliko će se njenih stanovnika iseliti, opisati ću svoju viziju Pule u budućnosti kroz konkretne smjerove njenog razvoja. Pritom ću se prvenstveno rukovoditi presudnom vezom grada i mora jer se (dokazano) na toj zadatosti temeljio njen razvoj i do sada, i to u najširem ekonomskom-financijskom-kulturnom-turističkom-sportskom-obrazovnom-zdravstvenom-obrtničkom-servisnom-informatičkom i inom smislu.
Smjerovi razvoja
PROMET (vezan za more): Pula mora postati dominantan pomorski prometni čvor putnika sjevernog Jadrana. To može ostvariti usmjeravanjem na promet putničkih brodova na kružnim putovanjima, i to u simbiozi s međunarodnom Zračnom lukom Pula, sa željeznicom, autoputom i hidroavionima. Time bi Pula postala ključno prometno čvorište multimodalnog putničkog prometa (more-zrak-cesta-željeznica) Jadrana, pa i važno čvorište kruzera na Sredozemlju. Glede mora osnovni uvjeti za to postoje jer je dubina mora na lukobranu odlična, a morska površina za manevriranje i za najveće kruzere na lukobranu krasna, komotna, najbolja na sjevernom Jadranu. Proširenjem dijela lukobrana (samo na njegovom korijenu) dobiti će se gat za pristajanje najvećih kruzera na svijetu. Sve opisano mogu ponuditi samo malobrojne luke u Sredozemlju.
TURIZAM (vezano za more): Aktivirati Muzil (suštinski s tri autokampa međusobno različitih koncepcija, s hotelima visoke kategorije i kongresnom dvoranom), Saccorgianu (autokamp koji dijeli zidane objekte Verudelle i Zlatnih stijena) i SRZ Hidrobaza (također autokamp).
INDUSTRIJA (vezana za more): Novi Uljanik se usmjerava na proizvodnju i montiranje morskih vjetroelektrana na licu mjesta, te (eventualno) na proizvodnju električne energije i na proizvodnju ekološki čistog, zelenog pogonskog goriva sadašnjosti – vodika. Također Novi Uljanik se specijalizira za gradnju ciljanih plovila koja koriste vodik kao pogonsko gorivo.
HRANA: Proizvodnja (uzgoj) jestivih algi u moru. Započeti u moru ispred lukobrana, a potom širiti podvodne farme prema Brijunima i Premanturi.
SVEUČILIŠTE i CENTAR INOVACIJA: Jako ih usmjeriti na vodik, alge i IT.
UTJECAJ grada širiti na što veće okolno područje u smislu zadovoljavanja potreba stanovništva i drugih subjekata na kopnu, a pogotovo na moru, a naročito prema susjednim otocima Cresu i Lošinju. Preduvjet za to je izgradnja trajektne luke u uvali Kuje u Ližnjanu i uvođenje trajektne linije Kuje–Martinšćica na otoku Cresu.
Pješačka zona
Svjedoci smo posljednjih dana rasprave o problemima prometa i parkiranja u našem gradu. Piše u novinama: "…parkirališno-prometna situacija je eskalirala i izmakla kontroli", … "jer gradske vlasti uporno dopuštaju da u grad uđe više vozila nego što ulice i parkirališta mogu primiti i onda im još povrh toga dozvole da parkiraju na rivi i u obližnjim ulicama…" Rastu cijene parkinga. Proglašavaju se nove zone s naplatom parkiranja (…"još malo pa ćemo stići do obilaznice"). Izgrađeno je novo parkiralište poviše Eurospina koje je prazno, kao što su uglavnom prazna i ona izgrađena prije nekoliko godina na Mandraču i Centar-jug (bivša mljekara), a u središtu grada gužve, kaos i u prometu i s parkiranjem. Govori se o sustavu park&ride. Spominje se zaštita stanara starog grada (holders only parkirališta). Zazivaju se veće kazne za neposlušne vozače jer "… jedino kazne dovode stvari u red". Sve to skupa se tumači i opravdava frazom da će se tim mjerama destimulirati vozači da dođu u centar grada i da će se time središte rasteretiti od automobila.
Je li to baš nerješiv problem? Rovinj je prije dvadesetak godina imao hrabrosti odlučiti da nema automobila u starom gradu i da nema prometa vozila po gradskoj rivi i nekim okolnim ulicama. STOP! To se pokazalo kao izvrstan potez. Svi to hvale, pa i mnogi Puležani. Površinom i konfiguracijom rovinjska pješačka zona (brdašce sa sv. Eufemijom, stari grad, veliki dio gradske rive i neke dodatne ulice i uličice) i ovaj naš predloženi okvir buduće pulske pješačke zone (naše brdo s Kaštelom, stari grad, veliki dio gradske rive i neke okolne ulice) su po mnogočemu jako slični.
U pješačkoj zoni u Puli koju predlažemo nema više prometa cestovnim vozilima na rivi, na Giardinima, oko Arene i povezanim ulicama (osim vozilima stanara i dostavnim vozilima i to samo ograničeno u određenim satima). Do izgradnje Parkirnih kuća unutar pješačke zone stanari će moći parkirati po ulicama pješačke zone ograničeni broj vozila. Vozila za servisiranje Carinskog gata i ACI marine će imati posebno pravo pristupa iz smjera veslačkog klub (ograničeno u određenim satima).
Električni tramvaj
Budući da mi u Puli imamo još i dodatnu sreću da značajnim dijelom rive ide kolosijek, možemo obnoviti vožnju električnog tramvaja i tako ostvariti kvalitetan ekološki javni promet unutar zapadnog ruba pješačke zone. To otvara mogućnost da se naš grad konačno vrati moru. Da opet postane mediteranski grad koji na rivi ima niz caffea, barova, restorana i sl. sadržaja koji sa stolovima, stolicama, klupama na otvorenom i tendama dopire sve do polovice sadašnje prometnice.
Promet cestovnih vozila (automobila i gradskih autobusa) će se odvijati po sjevernom, istočnom i južnom rubu pješačke zone. Na sjeveru su to ulice uz Veslački klub, hotel Rivieru i Trg na mostu, a na jugu Dobrilina ulica i Trg Republike (MUP i zgrada Croatije). Na istoku su to glavne tangente sjever-jug kao i danas: Rakovčeva, Mletačka i Stankovićeva ulica.
Na sjevernom rubu pješačke zone se cestovna vozila zaustavljaju na moćnim, velikim satelitskim parkiralištima Mandrač, Vallelunga i na nasutom dijelu nove rive. Putnicima tih vozila se za nastavak kretanja do njihovog cilja u središtu grada nude tramvaj, bicikli i/ili romobili, te naravno pješačenje. Na jugu se vozila zaustavljaju na velikim satelitskim parkiralištima Marsovo polje, Pragrande, te Centar jug (mljekara). Njima se također za nastavak kretanja nude tramvaj, bicikli i/ili romobili, te pješačenje.
Unutar zone su predviđene tri parkirne kuće: u bivšem kamenolom iza Arene, na postojećem parkiralištu kod Zea toursa i ispod igrališta žute škole. Giardini su posebno, dodatno, potpuno prometno zaštićena pješačka zona, bez bicikala i romobila – namijenjeni samo pješacima.
Treba konačno smoći snage, povući potrebne poteze i ostvariti središte Pule bez prometa cestovnih vozila, bez parkirališta na otvorenom i s dobro organiziranim javnim prometom koji ju okružuje. To znači da treba paralelno s time obnoviti tramvajski promet u gradu tako da se pusti u promet prva linija duljine 4 kilometra od Mandrača, duž rive, Danteovog trga, ispred kazališta, uz tržnicu sve do Pragrandea. Da se 2019. godine kad smo prezentirali projekt obnove tramvaja bivšoj ekipi koja je upravljala gradom započelo s realizacijom istoga, možda smo se mogli već ovog ljeta vozili tramvajem po dijelu prve linije od Mandrača do Lučke uprave. Istovremeno bi sada (opet možda) bili u tijeku radovi na polaganju novog kolosijeka po drugoj polovici te linije od Lučke uprave do Pragrandea.
U to vrijeme ovaj je projekt po grubim troškovnicima bio nešto skuplji od gradskog bazena. Za definiranje preciznijeg iznosa trebalo je kompletirati tehničku i ekonomsko-financijsku dokumentaciju i dobiti odgovarajuće konkretne ponude. Za obnovu tramvaja se vrlo pouzdano moglo računati na cca čak 80% (a možda i više) sredstava iz bespovratnih EU fondova. Dakle, obveza grada bi bila (u grubo) cca 10 do15 milijuna kuna. Ako se to rasporedi na 2 do 3 godine, koliko traje realizacija te prve linije, bi bilo svega 5-6 milijuna kuna godišnje. Za grad veličine Pule je tada to bilo (pretpostavljam) izvodljivo financiranje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
