Prije točno mjesec dana na sastanku u Gradu Puli započeli su razgovori o pristupu vlasničkom restrukturiranju Kaštijuna, za što su svi gradovi i općine spremni, a što su potvrdili i na prošlotjednom sastanku u Pazinu. Promjenom Društvenog ugovora, svi gradovi i sve općine postat će suvlasnici Kaštijuna i svi će nositi teret upravljanja njime, napomenuo je Drandić
Valerio Dramdić (Snimio Milivoj Mijošek)
Predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Kaštijun d.o.o. Valerio Drandić na današnjoj se konferenciji za novinare osvrnuo na rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, a u sam je projekt, kako je rekao, uključen od samog početka i u potpunosti je upoznat s njime.
"Zbog samopromocije i medijske pažnje, iako su izbori odavno završili, u posljednje se vrijeme na račun Kaštijuna naslađuju uvijek isti pojedinci, oni kojima je Kaštijun zadnja briga na svijetu. Nalazimo se usred jedne od najuspješnijih turističkih sezona u kojoj se usprkos sveprisutnoj pandemiji, u Istri obaramo rekorde i puno je toga opterećeno, pa i Kaštijun. Svi u županiji, građani, gospodarstvo i javni sektor, ulažu silne napore da se situacija očuva pod kontrolom još tih 20-30 dana. No, naravno uvijek ima i onih kojima to nije ni najmanje nije važno, ima onih kojima je važnija sličica u medijima od svih sezona, ima onih čije bi se djelovanje moglo nazvati gotovo sabotažom, naglasio je Drandić koji smatra da je Kaštijun ogroman i vrijedan projekt te predstavlja jedan od najsuvremenijih načina zbrinjavanja otpada, a uz Rijeku, Istra je jedina u Hrvatskoj koja se s time uhvatila u koštac.
Drandić podsjeća da je iskorišteno 25 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU fondova, dodatnih 10 iz nacionalnih fondova te vlastitih sredstava da bi se sagradio moderan centar sukladno nacionalnoj strategiji gospodarenja otpadom koju je donijela Vlada i u skladu s Europskim direktivama. Tada je, kaže, donesena hrabra, ali vrlo napredna odluka Istarske županije koju su tada, prisjeća se, vodili u koaliciji IDS i SDP.
"Problema je bilo mnogo, od izbora lokacije, same gradnje pa do testiranja i prvih godina rada. Ali svaki veliki projekt ima svoje pionirske dane, ima svoje uhodavanje pa ih je tako imao i Kaštijun, a poteškoće se rješavaju u hodu. Projekt koji je bio najzahtjevniji tehnički, postao je najzahtjevniji politički jer je postao omiljena tema za sakupljanje bodova", nastavio je Drandić, naglasivši da su u Istri zatvoreni svi deponiji što je ogroman iskorak.
"Da nije bilo neugodnih mirisa, o Kaštijunu vjerojatno ne bi nitko govorio, a bilo ih je i od toga nitko ne bježi. Danas je problem s prekomjernim količinama u kritičnih 30-45 dana udarne sezone. Bit će riješeni pojačanom reciklažom i stvaranjem uvjeta na pretovarnim stanicama i možda na samom Kaštijunu, za privremeno i djelomično zadržavanje otpada radi ravnomjernije dostave. Niti su to prvi, a vjerojatno niti zadnji problemi u poslovanju, s njima se treba nositi i rješavati. S jedne je strane Kaštijun predimenzioniran, a s druge, u špici sezone nedostaje bokseva.
On tvrdi da bi bilo nepotrebno raditi neke skupe intervencije zbog toga što tijekom 20 dana prebacujemo normirane količine. Kaže da je ovakvu situaciju moguće riješiti na zajednički način, a ona se već rješava, ističe Drandić i rješenje vidi u zadržavanju djela otpada na pretovarnim stanicama i ravnomjernijih dostavljanjem otpada na Kaštijun.
"Očito da to nekome čiji je izborni slogan bio 'zatvorit ćemo Kaštijun' tako nešto ne bi odgovaralo, jer bi nestalo teme za dnevna politička prepucavanja i politikanstvo prepuno laži i izmišljotina. Vodstvo i svi zaposlenici Kaštijuna odrađuju izvrstan posao i treba im na tome zahvaliti jer ulažu velike napore. Radi se na rješavanju ovog problema, kao i svih prethodnih, ovo nije ništa specijalno ni ništa novo, novi su učesnici. Čitamo u medijima da je to zato jer nismo napravili sortirnice, nismo napravili kompostane, postrojena i tako dalje. Napravili smo ono što je bilo najskuplje i najteže jer je bio povoljan trenutak da se iskoriste EU fondovi", kaže Drandić, te dodaje da je problem što nedostaje nacionalna politika po pitanju goriva iz otpada (SRF), organskog otpada i ostalog recikliranog otpada. U Hrvatskoj, naime, ne postoji tržište recikliranog otpada.
"Ono što ponajviše iznenađuje je činjenica da novi gradonačelnik Pule, nakon uspješne izborne pobjede, podliježe pritisku ili, rekao bih, sugestijama ljudi, suflera, koji mu samo narušavaju ugled, odmažu i odgađaju rješenja koje je moguće napraviti bez teškoća. Iako nije niti kriv, ni dužan, ključna i najodgovornija osoba za Kaštijun sada je Filip Zoričić kao predsjednik Skupštine društva i predstavnik većinskog vlasnika i mislim da bi bilo puno konstruktivnije da se s ostalim gradonačelnicima, županom i Županijom dogovori kako da te probleme riješimo", pojašnjava Drandić, a na pitanje tko su Zoričićevi sufleri kaže da nije riječ "samo o platformi Možemo". Štoviše, proziva i "ljude iz medija koji pljuju po Kaštijunu".
Napomenuo je potom da su prije točno mjesec dana na sastanku u Gradu Puli započeli razgovori o pristupu vlasničkom restrukturiranju Kaštijuna za što su svi gradovi i općine spremni, a što su potvrdili i na prošlotjednom sastanku u Pazinu. Promjenom Društvenog ugovora, svi gradovi i sve općine postat će suvlasnici Kaštijuna i svi će nositi teret upravljanja njime.
"Ne radi se o mogućnosti, već o obavezi koja proizlazi iz svih do sada potpisanih Ugovora o sufinanciranju Kaštijuna na europskoj, državnoj i lokalnoj razini. Nema smisla prozivati gradonačelnike i načelnike za nesuradnju, a istovremeno otezati s formalno pravnom procedurom izmjene Društvenog ugovora. Pozivam gradonačelnika Pule da što prije počne konstruktivno surađivati i da se ne prepušta kojekakvim utjecajima, zaključio je predsjednik Nadzornog odbora Kaštijuna Valerio Drandić.