Pulska tvrtka Cesta, koroni usprkos, 2020. godinu završila je s dobiti. Riječ je o poduzeću koje je, prema Financijskoj agenciji, 2019. godine sa 180,3 milijuna kuna prihoda zauzelo peto mjesto u Istarskoj županiji prema visini prihoda. Miro Mirković, direktor Ceste i predsjednik Ceha građevinara u HGK - Županijskoj komori u Puli, takav poslovni rezultat obrazlaže činjenicom da je 2019. bilo puno posla na području cijele Istarske županije. Nakon prethodne krize, one iz 2008., građevinarstvu je krenulo nabolje i ono se oporavilo, a zadnje dvije-tri godine vidljiv je i napredak u investicijama.

- Budući da smo 2019. imali dosta posla, angažirali smo sve raspoložive kapacitete, a na nekim projektima zaposlili smo i kooperante. Rezultat toga bio je pozitivan financijski rezultat: prihodi su nešto manji nego godinu ranije, ali je zato dobit nešto veća, kaže Mirković.

Takav rezultat, objašnjava, uspjeli su ostvariti zato što su cijele godine bili zauzeti svi kapaciteti i što vode računa o organizaciji posla.

- Vjerojatno je to i rezultat činjenice što su gradilišta bila veća, pogotovo angažiranje na Istarskom cestovnom ipsilonu. Onda se, jasno, može puno lakše utjecati na troškove, objašnjava Mirković.

Tvrtka je, naime, radila na čak 118 gradilišta diljem Istre, od Umaga do Rapca.

- Nastojimo konkurirati na svim poslovima cestogradnje u županiji, što nam u većini slučajeva i uspijeva. Čak 90 posto naših radova ugovorimo putem javnog natječaja. Moramo uvijek ponuditi ono što investitor traži, a to je prije svega najniža cijena, a na dobivanje posla, kao jedan od kriterija, utječe i garancija na obavljene radove koja se kreće od dvije do pet godina. Budući da smo na ovom području domicilna firma i da su svi naši proizvodni resursi locirani ovdje, logično je da možemo raditi po najpovoljnijim cijenama, iako je u zadnjih par godina dosta velika konkurencija. Pojedine tvrtke se "zalete" s niskim cijenama i tu i tamo preuzimaju poslove, pogotovo tvrtke iz Slovenije na području Umaga, Buja i u sjevernoj Istri, navodi Mirković.

Cesta je jedina firma u Istri koja posjeduje asfaltne baze u Žminju i Pazinu. To je dovoljan kapacitet za istarsko područje, veli direktor te dodaje da nema razloga razmišljati o širenju kapaciteta.

- Upravo u činjenici da jedini u Istri imamo asfaltne baze vidimo svoju prednost kad se radi o cestogradnji, a sve zbog blizine naših pogona. Međutim, tu je i gradnja i rekonstrukcija ostale infrastrukture, gdje asfalterski radovi nemaju bitan utjecaj na ukupnu investiciju. Primjer je kanalizacija koju gradimo u Marčani. Tu se troškovi prvenstveno odnose na zemljane radove te dobavu i ugradnju materijala, a asfaltna mješavina troškovno utječe samo na kraju posla, ali ne značajno, objašnjava.

Prije četiri godine u razgovoru za naš list Mirković je izjavio da Istarski ipsilon spašava graditelje. I Cesta je, uz druge građevinare, ondje od početka, pa i danas, kad se Ipsilon dovršava i kreće se s probijanjem druge cijevi tunela Učka.

- Ipsilon nas je donekle spasio prošle godine jer nam je osigurao zaposlenost svih kapaciteta, a ove godine nastavljamo. Nedavno je bio tehnički pregled lani započete faze od Rogovića do Cerovlja, a izgradnja se nastavlja od Cerovlja prema Lupoglavu, odnosno do Vranja. Mi ondje obavljamo samo završne radove, dakle tamponske i asfaltne slojeve. Tu ima jako puno drugih radova i naši utječu s manje od deset posto u ukupnoj investiciji, napominje naš sugovornik. Ipsilon je jedna od krupnijih investicija na kojoj do travnja ove godine očekuju 25 milijuna kuna prihoda.

Cesta je ugovorila poslove koji joj jamče zaposlenost do konca travnja. Među investicijama u koje su uključeni je i spomenuta kanalizacija u Marčani, a posao koji će tu obaviti pulska tvrtka vrijedan je 13 milijuna kuna. Uključeni su i u rekonstrukciju vodovodne mreže Krnica-Krnički porat u vrijednosti od 3,7 milijuna kuna, gdje je investitor pulski Vodovod. U Puli su ugovorili prvu fazu izgradnje dijela Premanturske ceste s rotorom i pristupnim cestama iz Valdebeka i Vintijana u vrijednosti od 3,1 milijun kuna, a druga faza će se vjerojatno ugovoriti početkom ove godine.

Kako se, međutim, korona odrazila na poslovanje budući da se budžeti jedinica lokalne samouprave slabije pune zbog djelomičnog lockdowna?

- Trenutno još ne osjećamo krizu uzrokovanu koronavirusom jer imamo dosta ranije potpisanih ugovora. Ipak, osjeća se da gradovi i općine manje investiraju. Stalno smo angažirani na redovnom održavanju u Umagu, Rovinju, Poreču i Puli, Labinu i nekim općinama, ali su to znatno manji zahvati u odnosu na prethodne godine. Gradovi su oprezni, ugovaraju radove u okvirima svojih mogućnosti, navodi Mirković. Među drugim važnijim projektima navodi izvanredno održavanje 600 metara dionice državne ceste kroz Loboriku, čije je izvođenje u drugoj fazi, a tu je i dovršetak poslova u industrijskoj zoni Brtonigle.

Tvrtka je ušla u zimsko razdoblje u kojem se i inače zbog vremenskih (ne)prilika izvode radovi manjeg obujma.

- Ne možemo točno znati hoće li nam vrijeme dozvoliti efikasan rad ili će nas onemogućiti kiša i nevrijeme. Fiksne troškove ne možete zaustaviti, a rezultati rada su u tom slučaju nedovoljni za pokriće troškova. Ljeti nam se ne dozvoljava raditi zbog turističke sezone. Svaka općina je donijela svoje odluke: u najbolje vrijeme kad bismo mogli efikasno raditi, zabranjuje nam se rad. To muči sve građevinare i mi ćemo o toj temi sigurno razgovarati u HGK-u, u okviru Ceha građevinara i uputiti zaključke nadležnim institucijama. Po mom mišljenju, ne može se jednoj djelatnosti zabraniti rad u korist druge. Ako nam se nešto zabranjuje, mora se na neki način nadoknaditi. Na koji način, ne znam, ali troškovi postoje. Konkretno, mi imamo 324 radnika i svakome od njih se mora isplatiti plaća, a netko ti zabrani raditi tri mjeseca, ističe Mirković problematiku ceha.

Građevinari su na nivou čitave države 2019. godine dobro poslovali: njih 16.514 ostvarilo je dobit veću od milijarde kuna. Oni su nešto imuniji na krize koje periodično pogađaju gospodarstvo, upravo zato što imaju dugoročnije ugovore koje potom treba i realizirati. No, Mirković upozorava da se ova djelatnost dugotrajnije oporavlja od krize. Kad je riječ o očekivanjima u 2021., Mirković veli da je o tome teško govoriti, a pogotovo u jeku pandemije.

- Uvijek kažem da smo na lutriji: vrlo smo ovisni o investicijama i ako ih ima, možemo očekivati da će biti dobro. Opet, to su sve javni natječaji, što znači da moramo ponuditi najnižu cijenu, odnosno ekonomski najpovoljniju ponudu da bismo određene poslove dobili, zaključuje direktor Ceste.

Povezane vijesti

• Istra čeka velike investicije - nedostaje zidara i tesara
• Pula: Noćni popravci na kolnicima
• Mještani i turisti nakon 30 godina dočekali novu cestu prema moru