Iz Hrvatske je, u potrazi za poslom, od 2013. godine iselilo od 250 do 300 tisuća ljudi, mahom u Austriju, Njemačku i Irsku, ali i u druge zemlje Europske unije. To su podaci Državnog zavoda za statistiku koji ne prikazuju realno stanje budući da nisu svi odjavljeni, a neki odlaze samo na sezonski rad u inozemstvo. Odlaze ljudi svih obrazovnih skupina, upozorio je na prekjučerašnjoj konferenciji za novinare Toni Žgomba, menadžer europskog projekta "Migracijski izazovi jučer, danas, sutra" u sklopu kojeg je provedena anketa o emigraciji u Hrvatskoj.

Ovaj trogodišnji europski projekt, vrijedan 3,5 milijuna kuna, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda i hrvatskog državnog proračuna, provodi Udruga mladih i Alumni FET Pula zajedno s 14 partnera.

- Iseljavanje stanovništva u korelaciji je s padom nezaposlenosti. Političari se itekako vole hvaliti kako su smanjili nezaposlenost, a smanjili su je tako što su potjerali ljude van iz Hrvatske, rekao je Žgomba. 

Korupcija najveći problem 

Anketno istraživanje provedeno je putem partnerskih udruga od 16. travnja do 9. lipnja na uzorku od 877 ispitanika iz cijele Hrvatske ispunjavanjem upitnika putem interneta ili na terenu. Pokazalo se da su najčešći razlozi emigracije radni uvjeti: mala plaća, nezadovoljstvo na radu i nemogućnost napredovanja. Nadalje, navedena je i mogućnost obrazovanja, ali i sociokulturološko okruženje u matičnoj zemlji emigranta.

U anketi je čak 56 posto ispitanika navelo da je hrvatsko društvo negativno, koruptivno i neuređeno, dok njih 33 posto smatra da je ono u stanju ustajalosti, otpora prema promjenama i zaostalo. Osam posto smatra da je stanje izrazito negativno, te da je društvo apatično, bezizlazno i nemoralno. Njih sedam ili tri posto smatra da je hrvatsko društvo na pozitivnoj prekretnici, da se provode potrebne reforme i osjećaju da ima novih prilika i mogućnosti za sve. S druge strane, svega jedan posto, odnosno dva ispitanika smatraju da je hrvatsko društvo progresivno, uspješno i uređeno.

Žgomba smatra poražavajućom i zabrinjavajućom činjenicu da je čak 96 posto anketiranih navelo da je hrvatsko društvo apatično, depresivno, zaostalo i nesklono promjenama. 

Reforma mirovinskog sustava 

- Razlozi kao što su visina plaće i nemogućnost napredovanja nisu se pokazali kao najvažniji razlog iseljavanja. Stoga smo ovom anketom htjeli vidjeti kako se mogu riješiti problemi klijentelizma i korupcije, koje zahvaćaju i obrazovni, te zdravstveni sustav. Putem ovog projekta radit ćemo na javnim politikama zajedno s našim partnerima, kroz znanstvena istraživanja i na drugi način da bismo počeli mijenjati percepciju hrvatskog društva i doveli promjene koje su možda već počele s lokalnim izborima, nekakvom promjenom paradigme, unošenjem transparentnosti kako bi se povećala borba protiv klijentelizma i korupcije, kazao je Žgomba.

- Anketa je također pokazala da bi ljude na ostanak u Hrvatskoj navele reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, te gospodarska strategija. Iznenađujuće, ljudi od 27 godina naveli su reformu mirovinskog sustava. Ako već sad razmišljaju o svojoj mirovini, o tome hoće li je imati jer naši roditelji kažu da je nećemo imati, to samo govori o tome zašto bi ljudi htjeli otići vani. Ljudi rade 40 godina i u mirovini padaju na prosjački štap. S druge strane, vide da je netko drugi radio pet godina, ima mirovinu i sto vila koje je zaboravio navesti u imovinskoj kartici. Kako nećete otići iz ove države nakon takvih saznanja putem medija, upitao je Žgomba.

Nadalje, naveo je mišljenje ispitanika koji smatraju da im u zdravstvenom sustavu smeta dugotrajno čekanje na uslugu, ali i miješanje privatnog i javnog sektora unutar zdravstvenog sustava, gdje se možda više pogoduje privatnom nego javnom, iako za nj izdvajamo veliku svotu novca, rekao je Žgomba.

Povezane vijesti

• BiH među državama s najvećom dijasporom
• Raseljeno rekordnih 65,3 milijuna ljudi
• Jedino se u Istru više ljudi doselilo nego što ih se odselilo