U ISTRI VIŠE KUPACA NEGO STANOVA NA PRODAJU: Nijemci i Austrijanci kupuju skuplje nekretnine, plaćaju i 300-400 TISUĆA EURA ZANOVU KUĆU S BAZENOM

Kvadrat stana u Rovinju lani je u prosjeku poskupio za oko 170 eura u odnosu na 2017. godinu. Stan se prodavao po cijeni od 2.600 eura, a kuće po 2.190 eura za četvorni metar. Pokazatelji su to istraživanja portala Njuškalo, prema kojem je Rovinj za kupce nekretnina u Hrvatskoj četvrti najskuplji grad u zemlji, nakon nedostižnog Dubrovnika te i dalje visokokotirajuće Opatije i dalmatinske metropole, Splita.

Analitičari Njuškala su na uzorku većem od 150 tisuća nekretnina u prodaji izračunali da su cijene stanova u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasle za gotovo osam posto, a cijene kuća za 4,4 posto. U zadnje dvije godine stanovi su poskupili za čak 13, a kuće za sedam posto. Dubrovnik drži cijenu od 3.770 eura za kvadrat stana, u Splitu se traži 2.800, u Zadru 2.116, u Zagrebu 1.960 eura, a u Rijeci 1.520 eura.

Pula iza Zagreba

Kvadrat stana u Puli, prema portalu Njuškalo, u prosincu prošle godine cijenjen je 1.600 eura, gotovo 120 eura više nego godinu prije. Pula se po tome plasirala na osmo mjesto, odmah iza Zagreba, a ispred Rijeke i Šibenika. Još bolje kotiraju kuće u Puli gdje je četvorni metar lani koštao 1.530 eura, više nego u Zagrebu, Rijeci i Zadru. S druge strane, u Pazinu je cijena stanova pala za čitavih tristotinjak eura po kvadratu, s 1.260 eura u 2017. godini na lanjskih 950 eura. Čak je i kvadrat stana u Osijeku, gdje se zadnjih godina nekretnine prodaju u bescjenje, koncem prošle godine postizao za dvadesetak eura višu cijenu. Potražnja za kućama, međutim, ne jenjava ni u unutrašnjoj Istri, pa i Pazin ovdje bilježi rast cijena za stotinjak eura po kvadratu, koji se lani kretao oko 1.160 eura.

Po većoj potražnji za kućama, mimo uobičajenih trendova, izdvajaju se i nacionalni lideri, Dubrovnik i Split. Dubrovnik drži cijenu od 3.770 eura za kvadrat stana i gotovo tisuću eura skuplji četvorni metar kuće. U globalu nekretninskom biznisu u Hrvatskoj, očito je, i dalje ide jako dobro. Prema Njuškalu, potražnja ne jenjava, posebno iz inozemstva, odakle najviše upita stiže iz Njemačke, BiH, Slovenije i Austrije. Najtraženije su destinacije na Jadranu i zagrebački prsten gdje se cijene onda dižu u nebesa.

Dubrovnik bilježi najveći godišnji skok cijene stanova u zemlji od 16 posto, što je očekivano. Iznenadili su, međutim, Zadar i Krapina s blizu 13 posto godišnjeg rasta. Samobor je na 12 posto, Split na 11, Zagreb na 10, a Pula na osam posto višoj cijeni stanova. Čak je i Osijek zabilježio rast, i to četiri posto u odnosu na godinu prije, do aktualnog prosjeka od 960 eura po kvadratu stana. Kuće su, međutim, u najvećem slavonskom gradu i dalje nude po nepunih 700 eura po kvadratu. Još su jeftinije u, recimo, Slavonskom Brodu i Požegi.

Sergio Ricchiuto, vlasnik pulske agencije Immobilia nekretnine, napominje da cijene koje se vrte po portalima nisu prave. To su želje prodavatelja, ističe, a prava cijena je ona koja se stvarno dogovori, u prosjeku 20-ak posto manja od oglašene. Novi, kvalitetni stanovi u Puli, kaže nam Ricchiuto, veteran u ovom poslu, trenutno se prodaju po cijeni od 1.350 do 1.500 eura. To je cijena za naše tržište. Stranci kupuju luksuznije apartmane u turističkim naseljima, a tu je cijena i 1.800 eura po kvadratu, recimo uz more u Fažani. Cijene rastu, zadnju godinu za desetak posto, jer nema stanova ni apartmana koliko je kupaca, i to prodavatelji koriste. Sve što je dobro brzo se proda. Banke dobro prate domaće kupce, naravno ako su solventni, a stranci plaćaju u gotovini.

Novi stanovi

- Godina je počela neočekivano dobro. Već drugog dana klijenti su počeli zvati i dolaziti. Prije su to bili većinom Talijani, a sada su se, osim i dalje dobrih Slovenaca, probudili Nijemci i Austrijanci. Oni kupuju skuplje nekretnine, spremni su dati i 300-400 tisuća eura za dobru novu kuću s bazenom. Domaći kupci traže stanove u gradskim područjima, najviše Puležani, s time da u zadnjih godinu-dvije i tu imamo više kupaca nego stanova. Prije toga je bilo obrnuto. Sadašnji manjak rezultat je krize od prije desetak godina. U Puli je tada bilo 500 novih stanova i kad je došlo do krize, investitori i građevinari više nisu gradili, nego su samo prodavali te stanove, ili ih je banka uzela jer nisu mogli vratiti kredite. Zadnje dvije godine probudilo se tržište, ali stanova nema. Sada se u Puli gradi novih 400-500 stanova i opet će ih biti. Možda će opet doći do zasićenja za tri-četiri godine, ali ne gledam crno na budućnost tržišta nekretnina. Ovaj posao radim 39 godina i uvijek se nešto delalo. Krizu su imali građevinari, koji su gradili, ali uvijek se trgovalo, kaže Sergio Ricchiuto iz Immobilia nekretnina.( Duška PALIBRK)