NISU LOVAČKE PRIČE
Sve više građana uočava veprove u blizini svojih kuća. PULJANI SE TREBAJU NAUČITI ŽIVJETI U BLIZINI DIVLJIH ŽIVOTINJA
Više se trebaju bojati psi nego ljudi, kaže Sandro Raić, predsjednik lovačkog društva Union Pula, te poziva vlasnike kućnih ljubimaca da ih drže na povodcu, posebno sada kad je zatoplilo i vrijeme je branja šparuga
Divlje svinje "zaorale" i na Fratarskom otoku (Snimila Marica Košta)
Sve je više građana Pule koji uočavaju divljač u blizini svojih kuća, a katkad i u dvorištima. Takvi se prizori viđaju na rubu grada koji se sve više širi i otima prirodno stanište životinjama. Zahvaljujući pametnim telefonima, takvo se što može i ovjekovječiti pa "vepar od 300 kila" prerasta okvire puke lovačke priče.
Irena Vivoda sa svog je balkona na Verudi Porat uslikala vepra kako se kreće pješačkom stazom zu samo more.
- Jako se uplašiš kada ih vidiš: imam dva psa koja ne mogu prošetati, a često znaju doći i u dvorište. Na Verudi Porat gdje živim još nije zabilježen nasrtaj na ljude, ali divlje svinje redovno ulaze u moje dvorište i, vjerujte mi, nije nimalo ugodan osjećaj, ispričala Vivoda.
Za mišljenje smo upitali Sandra Raića, predsjednika lovačkog društva Union Pula, koje uz lovačka društva Istra i Bena djeluje na području grada i okolice.
Pitamo ga je li u posljednje vrijeme zabilježena veća pojava divljači u gradu ili na rubu grada, poput veprova, čagljeva, srna i što po tom pitanju poduzimaju lovačko društvo i Grad.
- Lovačko društvo u Puli ne može poduzeti ništa jer je za to zadužen Grad koji je dužan napraviti plan gospodarenja divljači unutar grada. Lovna djelatnost se ne može obavljati u zoni od 300 metara od ruba naseljenog mjesta većeg od 10.000 stanovnika, odnosno 100 metara ako je manje.
Također napominje da se više trebaju bojati psi nego ljudi, te pozvao vlasnike kućnih ljubimaca da ih drže na povodcu, posebno sada, uz toplije dane i vrijeme branja šparuga.
- Mi lovci naše pse zatvaramo u bokseve krajem veljače i ne puštamo ih do kolovoza. Ne puštamo ih bez povodca, a ostali građani ih puštaju i zovu me jer im je vepar napao psa. Ako je pas na povodcu, vepar ga neće napasti. Posebno zna biti problem ako se naleti na krmaču s mladima, ali ona brani svoje mladunčad. Razlog njihovog približavanja ljudima je prevelika izgrađenost i smanjena mogućnost boravka u svojim prirodnim staništima, ali i povećana aktivnost u prirodi, poput biciklizma i vožnje motociklima.
Željko Zupčić - predsjednik lovačkog društva Istra
Cijeli Veli Vrh se prodao. Šijana također: tamo gdje su životinje nekada boravile oko fortice sve je očišćeno i spremno za prodaju i novu izgradnju. Životinje automatizmom prelaze u Šijansku šumu gdje imaju mir. Smanjuju se staništa i lovne površine. Ljudi trebaju shvatiti i znati da je divlja svinja jedna od najpametnijih životinja na svijetu. Pametnija je čak i od ljudi. Kada shvati da je u opasnosti, mijenja lokaciju, objašnjava Raić.
Lovačko društvo Union broji 141 člana, a sa Raićem smo razgovarali i o naletima automobila na ove životinje. To se, veli, rijetko događa. Bilo ih je nekoliko na Vodnjanskoj, kao i cesti za Loboriku. Problem su i srne koje znaju istrčavati. Novost otprije tri godine jest da je Ministarstvo poljoprivrede preuzelo plaćanje police osiguranja od štete zbog naleta vozila na divljač.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
