Lani su u srpnju hrvatski poslodavci zavapili da im nedostaje 15 tisuća radnika u turizmu, a početkom ove godine iznijeli da će im u 2022. nedostajati 35 tisuća radnika u tom sektoru. Isti problem je prisutan u Puli otkako se grad okrenuo turizmu nakon što je vojska prestala biti najveći poslodavac te nakon što je industrija izgubila sposobnost da osigurava posao i plaće za tisuće radnika.

Oni koji ne znaju povijest Pule mogli bi pomisliti da je vapaj poslodavaca za radnicima problem 21. stoljeća. Ali nije tako. Još prije 200 godina Pula nije imala potrebne radne snage za razvoj koji su zamislili novi gospodari iz austrijskog dvora. Možemo pretpostaviti kako su Habsburgovi podanici tražili radnike diljem Istre, a kasnije i ostatka carstva da omoguće razvoj Pule koja je po preuzimanju Austrije bila malo mjesto od jedva tisuću stanovnika. Do kraja 19. stoljeća Austrijanci su povećali Pulu 50 puta te stvorili zavidan vojni i industrijski grad. I evo ga, dogodilo se 20. stoljeće koje je po pitanju nedostatka radnika jednako početku 21. stoljeća.

Damir Lučić (Snimio Paulo Gregorović)

Kao što današnje Puljane sve manje zanima raditi u turizmu pa se radna snaga traži u drugim zemljama tako su i vladari Pule prije 120 godina imali problema tko će im raditi teže poslove jer to više nisu htjeli ni domicilni Hrvati, Talijani i Nijemci. Obećana zemlja s prepuno neobrazovane radne snage za Austro-Ugarsku je bila - Bosna i Hercegovina! Čim je 1908. godine anektirana monarhiji već je počelo masovno seljenje Bosanaca u ujedinjene europske zemlje pod vlašću cara i kralja Franje Josipa I. Tada je i Pula mogla nastaviti svoj rast na temelju rada tisuće doseljenih Bosanaca.

Elmo Cvek je u knjizi "Naredba br. 12 - Pula u doba Austrije" opisao je da je angažman Bosanaca u Puli bio poznat na gradnji lukobrana, a dio tih radnika smještan je pokraj Šikića zbog čega je jedno tamošnje brdo dobilo naziv Monte Turco. Cvek je u svojoj knjizi opisao da kad su Bosanci 1914. završili gradnju lukobrana i vratili se u Bosnu bili su plaćeni šumama i oranicama. Zaključujemo da u tome nisu puno uživali jer su iste godine pozvani na oružje jer je započeo u Prvi svjetski rat.

Boris Cerovac (Snimio Milivoj Mijošek)

Bosanci su se zajedno s ostalim narodima bivše Jugoslavije ponovno vratili u Pulu nakon Drugog svjetskog rata te omogućili da se populacija grada ponovno vrati na 60 tisuća koliko ih je bilo i u doba Austro-Ugarske.

Da se vratimo u današnje vrijeme. Pulski gradonačelnik zamišlja da će se u budućnosti broj stanovnika Pule povećati na 100 tisuća, a da vodeća grana razvoja bude turizam i sve djelatnosti vezane uz nju. Je li moguće očekivati udvostručenje broja stanovnika temeljeno na radnicima u turizmu koji i Puli i Hrvatskoj kronično nedostaju? Upitali smo one koji predstavljaju te radnike - sindikalne povjerenike iz Pule.

Damir Lučić bio je dugogodišnji predstavnik radnika u Arenaturistu, a sada u mirovini koordinator je SSSH za Istarsku županiju. Kaže da se pred desetak godina moglo naći bezbroj radne snage, a sad je nema ni u tragovima.

- Potpuno je jasno da su zainteresirani radnici iz Pule otišli u Sloveniju, Austriju, Njemačku ili Italiju gdje su im plaće višestruko veće u odnosu na one koje su dobivali kod naših poslodavaca. Kada se to riješi kod nas, tada ćemo zasigurno barem djelomično riješiti i problem radne snage, veli Lučić te dodaje da u sektoru turizma sada vlada potpuni nered, pa čak i kaos jer je mnogim poslodavcima već sada potpuno jasno da ne znaju kako će se problem radne snage rješavati.

Predsjednica SIKD-a Marina Cvitić kaže da nam je potreban turizam, jer stvara radna mjesta i donosi dohodak. Ali, dodaje ona, daljnji rast i gradnja koja se traži, zahtijevaju mehanički priljev stranog stanovništva u naše destinacije, jer vidimo da naših radnika nema dovoljno.

- Naše lokalno stanovništvo koje bi od turizma trebali imati koristi, rade najpotplaćenija zanimanja. Danas sve manje lokalnih radnika želi raditi u turizmu. Dolaskom stranih radnika znači da time dozvoljavamo promjenu našeg identiteta, naše kulture, naših običaja. A to nije dobro. Nije dobro za nas, kao lokalno stanovništvo, ali nije dobro ni za turizam.

Marina Cvitić (Foto : Cropix)

Temeljni smisao turizma jest da doprinese blagostanju lokalne zajednice. Mi danas u turizmu imamo strane vlasnike, koji uz blagoslov politike uzurpiraju naše prostore i stvaraju profit kojeg naravno odnose iz Hrvatske u svoje zemlje. Taj profit stvaraju s radnicima koji nisu iz našeg zavičaja, zapravo svaki treći radnik u hrvatskom turizmu je stranac, naglašava Cvitić te se pita što će nam nove turističke investicije ako već sada nemamo dovoljno radne snage i što će nam investicije putem kojih strani kapital želi samo kapitalizirati našu položajnu rentu, a gdje će se zaposliti strana radna snaga, jer domaće nema te kome treba takav turizam. Ona je mišljenja da bi se turizam trebao temeljiti na zadovoljstvu i sreći lokalnih ljudi.

Lučić kaže da je upitao poslodavce u turizmu zašto zapošljavaju radnike iz Filipina, Senegala ili ostalih zemalja u okružju.

- Na takve naše upite poslodavcima dobivamo nesuvisle i neuvjerljive odgovore koji nam govore da poslodavci nemaju nikakve vizije ili da su im bitniji trenutni financijski rezultati u odnosu na neke buduće mogućnosti rješavanje tih problema. Obično nam odgovaraju da su primorani na to jer na našem tržištu radne snage ne postoje adekvatni kadrovi ili ti isti ne žele raditi u turističkom sektoru. Te njihove tvrde su potpuno pogrešne i neistinite. Da se našim radnicima poveća plaća za barem 30 posto bili bi još uvijek puno jeftiniji u odnosu na radnike iz udaljenijih destinacija koje zapošljavaju, kaže Lučić te pojašnjava što sve poslodavci plaćaju stranim radnicima samo da bi ih privukli da dođu raditi u Pulu i Istru: avionski prijevoz dolaska i odlaska u destinaciju rada, plaća im se smještaj, prehrana i sve ostale potrebe koje su neophodne za normalni život svakog pojedinca.

- Sve je to dobro i normalno, međutim postavlja se pitanje zašto sve te povlastice nema domicilno stanovništvo i radnik iz Barbana, Marčane, Višnjana, Rovinjskog sela ili Vodnjana, pita se Lučić.

Povezane vijesti

• Cvek: Promišljenom izgradnjom infrastrukture stvaramo preduvjete za rast
• Miletić: Vojni avioni rastjerat će turiste, Istra treba ostati demilitarizirana
• Prijedlog plana restrukturiranja je konačna potvrda da je cilj čitave operacije da se ULJANIK POLAKO UGASI, ODNOSNO DA SE SVE PREOKRENE NA TURIZAM