U dokumentu Grada Pule iz 2017., koji procjenjuje rizik od velikih nesreća, u scenariju pod naslovom "Podrhtavanje tla na području grada Pule usred turističke sezone" navodi se kako se Pula nalazi u području intenziteta potresa VII stupnjeva po MSK ljestvici. No, valja naglasiti da je potres na ovom području u zadnjih 125 godina rijedak, a intenzitet se kreće do V stupnjeva po MSK-u
Najugroženije su, naravno, najstarije građevine kojih je u Puli više od 30.000 (Snimio Milivoj Mijošek)
"Seizmološka služba Republike Hrvatske zabilježila je večeras u 20.07 sati jak potres s epicentrom udaljenim 54 kilometara južno od Pule, u podmorju Jadrana. Magnituda potresa, prema Richteru, iznosila je 3,6 stupnjeva". Bio je to zadnji, ali vjerojatno ne i posljednji jači potres koji je Pulu zatresao 23. prosinca 2008. godine.
Može li se Pula ponovo jače zatresti? Sigurno može. Podrhtavanje tla u susjednoj Italiji te od Velebita do Vinodola nerijetko je osjeti i u Istri. Katastrofalan potres u Furlaniji 1976. također se osjetio u Istri.
Podaci o potresima na istarskom području sustavno se bilježe od kraja 19. stoljeća dok o onima iz starijih razdoblja postoje samo nepouzdani zapisi. S obzirom da se cijela Hrvatska nalazi u području izrazite tektonske aktivnosti, gdje se značajniji potres javljao svakih stotinjak godina, za očekivati je nove značajne potrese koje nije moguće predvidjeti, baš poput jučerašnjih koji su pošteno zatresli Sisak i Petrinju, nedavno i Zagreb.
U dokumentu Grada Pule o procjeni rizika od velikih nesreća, koji je u kolovozu 2017. izradila tvrtka DLS iz Rijeke, u scenariju naslovljenom "Podrhtavanje tla na području grada Pule usred turističke sezone" navodi se kako se Pula nalazi u području intenziteta potresa VII stupnjeva po MSK ljestvici, a najgori mogući scenarij je potres ove jačine u vrijeme turističke sezone, točnije tijekom kolovoza. No, moramo odmah naglasiti da je potres na ovom području u zadnjih 125 godina rijedak, a intenzitet se kreće do V stupnjeva po MSK-u.
Prema ovom dokumentu, procjenjuje se da bi pri takvom potresu u gradu došlo do teških i masovnih oštećenja građevina pretežito prve kategorije, u koju spada više od 30 tisuća zgrada u Puli. Riječ je o zgradama od neobrađenog kamena koje se većinom nalaze na području mjesnih odbora Stari grad, Arena i Monte Zaro, točnije na području gradskih četvrti Kolodvor, Arena, Grad, Croazia, Sv. Martin, Portarata i Montezaro. Područje je to koje nastanjuje oko 13 i pol tisuća ljudi. Građevine prve grupe pretrpjele bi od 20 do 50 posto teških oštećenja te oko deset posto razornih oštećenja.
U građevinama II. grupe za očekivati je oko 20 do 50 posto umjerenih oštećenja, odnosno veći broj lakših oštećenja. Što se građevina III. grupe tiče, procjenjuje se da bi doživjele od 20 do 50 posto laganih oštećenja.