TEŠKA VIRUSNA BOLEST
SEZONA GRIPE: U Istri za sada puno manje oboljelih nego prošle godine
Lani smo već u prvom tjednu 2018. imali čak 96 zabilježenih slučajeva gripe, u drugom tjednu ih je već bilo 177 i taj je broj nastavio rasti, a ove godine od početka gripe pa do sada imamo sveukupno zabilježeno tek 37 slučajeva oboljenja. Međutim, vrhunac sezone tek očekujemo i to kad se mnogi ljudi vrate s godišnjeg odmora i kad ponovo počnu s radom škole i vrtići, rekla je dr. Jasna Valić, voditeljica službe epidemiologije Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije
Ovosezonska epidemija gripe dostiže svoj vrhunac, pa je za očekivati da se ova tipična zimska bolest u nadolazećim tjednima proširi, što je tipično za ovo razdoblje. Epidemiolozi i liječnici svake godine na vrijeme upozoravaju građane da se cijepe protiv gripe, kako bi izbjegli eventualne komplikacije koje ova teška virusna bolest može uzrokovati, doznaje se od voditelja Nacionalnog centra Vladimira Draženovića.
Virusolog Draženović kaže da smo po intenzitetu "sezone gripe" na razini prošle sezone, koja je bila najjača u posljednjih 20 godina.
Voditeljica službe epidemiologije Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, dr. Jasna Valić, potvrdila je da u zadnjih tjedan dan broj prijavljenih slučajeva oboljelih od gripe u Istri postepeno raste, no on je još uvijek gotovo zanemariv u odnosu na broj građana.
- Moram priznati da nam se ove godine gripa malo ranije pojavila nego lani, u zadnjem tjednu studenog, dok smo lani prve dvije osobe oboljele od gripe potvrdili tek pred kraj prosinca. Lani smo već u prvom tjednu 2018. imali čak 96 zabilježenih slučajeva gripe, u drugom tjednu ih je već bilo 177 i taj je broj nastavio rasti, a ove godine od početka gripe pa do sada imamo sveukupno zabilježeno tek 37 slučajeva oboljenja. Međutim, napominjem da vrhunac sezone gripe tek očekujemo i to sad kad se mnogi ljudi vrate s godišnjeg odmora i kad ponovo počnu s radom škole i vrtići. To je tipično za gripu jer se u zatvorenim prostorima u kojima je slaba ili nikakva cirkulacija zraka a velika koncentracija ljudi, virus se najbrže prenosi, napominje dr. Valić.
Stalne edukacije
Čini se da su neprestane edukacije građana o potrebi preventivnog cijepljenja protiv gripe i potencijalnim komplikacijama koje ova bolest može uzrokovati počele imati efekta. Valić ističe da je ove godine u prvoj turi, početkom studenog, za cijelu Istarsku županiju nabavljeno čak 15 tisuća doza cjepiva, što je čak 1.560 doza više nego u istom periodu 2017. godine. Potom je u Istru, na zahtjev obiteljskih liječnika i samih pacijenata, stiglo još 600 doza cjepiva, te su i ona sva iskorištena. Mada je sve manje poziva građana, priznaje Valić, još uvijek ima osoba koje se žele cijepiti jer nisu do sada to stigle učiniti iz raznih razloga, zbog čega je u ovom trenutku građanima Istre u područnim zavodima za javno zdravstvo na raspolaganju još 70 cjepiva protiv gripe iz treće ture.
Za razliku od prošle godine, kad je dominirao virus tipa B, ove godine hara isključivo tip A, s time da je u 90 posto slučajeva riječ o pandemijskom obliku H1N1 (tzv. svinjska gripa), a u deset posto o podtipu H3N2. Ta je činjenica pozitivna za 360 tisuća građana koji su se ove godine cijepili u Hrvatskoj jer su dijelovi tog virusa u cjepivu, pa je i zaštita u tom slučaju bitno veća.
- Ukoliko se netko još uvijek dvoumi i pita ima li smisla cijepiti se, odgovor je uvijek da, poželjno je cijepiti se sve dok traje epidemija jer organizmu treba otprilike dva tjedna da stvori imunitet nakon cijepljenja. Svima onima koji kažu da su se upravo nakon cijepljenja razboljeli od gripe, moram reći da to nikako nema veze s cjepivom, nego su ili već nosili virus gripe u organizmu kad su cijepljeni, ili su se zarazili unutar ta dva tjedna kada cjepivo još nije proradilo. S druge strane, ne ističemo svake godine bez razloga razne nuspojave koje gripa može uzrokovati, a koje za određene skupine ljudi mogu biti i pogubne. Ne možete ni zamisliti kakve komplikacije mogu imati osobe oslabljenog imuniteta, dijabetičari ili astmatičari, a pogotovo djeca s nekom srčanom manom, ona koja su već prošla neku operaciju srca ili ona koja su sklona bolestima dišnih puteva. Njih bi, kao i sve kronične bolesnike, bez dvoumljenja trebalo cijepiti, napominje Valić. (Patricija SOFTIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
