Premda je pandemija koronavirusa usporila ili u potpunosti zakočila nekoliko velikih građevinskih investicija na Poluotoku, većina istarskih građevinara ovog je proljeća, ali i u proteklom razdoblju, uobičajeno imala pune ruke posla. Sektor graditeljstva u Istarskoj županiji, kako doznajemo od predsjednika Ceha građevinara županijske Obrtničke komore Bernarda Kontića, jedan je od onih koji na sreću nije osjetio značajnije posljedice koronakrize te se, izuzev kratkog zastoja koji se dogodio neposredno nakon proglašenja pandemije, poslovi uglavnom odvijaju uobičajenim intenzitetom.

Porast broja obrta

- Tijekom prvog lockdowna koji se dogodio prošlog proljeća sve je nekako bilo stalo pa su tako, što zbog povećanog opreza, a što zbog otežanog pribavljanja neophodnih materijala, privremeno malo zamrle i aktivnosti na gradilištima. Međutim, to se, što se posla tiče, brzo normaliziralo, odnosno postali smo svjesni da glavno pitanje nije hoće li ta prijetnja nestati, već kako ćemo se mi naučiti živjeti i nositi s njom. Mislim da se sektor građevine uspio relativno dobro prilagoditi toj situaciji pa smo lani u Istri zabilježili čak i lagani porast broja registriranih sektora u toj branši u odnosu na godinu dana ranije, kaže Pazinac Kontić.

Bernard Kontić

Radi se o porastu od pedesetak obrta kojih danas u sektoru graditeljstva u Istri ima više od 950. "Podsjetio bih da se ukupan broj obrta u Istri kreće oko brojke od 8 tisuća što znači da je graditeljstvo poprilično zastupljeno u obrtništvu naše regije, te da se radi o respektabilnoj brojci onih koji tako rade i osiguravaju svoju egzistenciju", kaže naš sugovornik.

Razdoblje od izbijanja pandemije dakle nije obilježio pad aktivnosti građevinaca u Istri, ali ga je, kaže Kontić, definitivno obilježio rast troškova i cijena materijala.

- Cijene materijala već neko vrijeme neprekinuto rastu. Ne radi se tu o nekakvim velikim skokovima, ali svakim odlaskom u nabavku materijala cijene su malo više nego što su bile prošli put. Tako su u proteklom razdoblju značajno poskupile armature i termoizolacija, ali i svi ostali elementi, te to naravno utječe i na finalnu cijenu ugovorenog posla. To je jedan od razloga viših cijena, a drugi razlog je atraktivnost Istre u kojoj već neko vrijeme vlada daleko najveća potražnja za izvođačima te su zbog toga i cijene građenja nešto više nego što su u ostalim krajevima zemlje, kaže predsjednik Ceha građevinara Obrtničke komore Istarske županije.

Pomoć Komore

Na sve više cijene materijala žali se i član Upravnog odbora Obrtničke komore Merim Šabanović iz Umaga koji se građevinarstvom bavi već više od tri desetljeća.

- Dobro je što možemo raditi i što radimo, no u financijskom smislu to često bude 'banana' zato što su svi naši dobavljači značajno podigli cijene, kaže Šabanović koji detektira još jedan problem građevinskog sektora, a to je nedostatak radne snage.

"BiH bazen" iz kojeg su godinama radnici stizali u Istru se, kaže, ispraznio jer su ti radnici otišli dalje na zapad te su domaći građevinari prinuđeni radnike potražiti iz daljih zemalja. No procedura koju za to trebaju proći, dodaje, poprilično je komplicirana te je put do angažmana takvih novih radnika uglavnom dug i naporan. No problemi i izazovi su, slažu se obojica naših sugovornika, nešto na što svatko tko se odluči na pokretanje vlastitog posla, mora biti spreman i nešto s čim se susreću i u boljim vremenima od ovih kroz koja trenutno prolazimo. Pomoć Obrtničke komore u njihovom prevladavanju, kažu, često može biti značajna, a obrtnici moraju biti aktivniji u komunikaciji s komorom i takvu pomoć bez ustručavanja tražiti. "Korist koju obrtnici imaju od Komore višestruko je veća od iznosa koji oni plaćaju za članstvo u njoj, no važan uvjet za to je da se informiraju i da znaju koristiti benefite koje članstvo u Komori nudi", kaže Šabanović.

Merim Šabanović

To su, dodaje, s jedne strane razni savjeti, pravna pomoć, razne edukacije i lobiranja za interese obrtnika kojima se Komora u svom radu svakodnevno bavi, a s druge i direktni financijski benefiti koji se ostvaruju kroz brojne ugovorene popuste na razne usluge za članove koji im, kaže, mogu u konačnici uštedjeti značajno veći iznos od onoga koji izdvajaju za članarinu. Slično razmišlja i njegov kolega Kontić. "Svakako je puno pluseva koje svakom od nas članstvo u Obrtničkoj komori može donijeti te držim da nije fer problematizirati obaveznu članarinu bez uzimanja u obzir da ona osigurava jedan tako sveobuhvatan potporni sustav. Uostalom Komora osigurava i da se naš glas čuje i uvažava prilikom vođenja rasprava i donošenja odluka koje su važne za obrtništvo i obrtnike na svim razinama, a to sigurno ne bi bilo tako kada bi se za ta prava morao svatko od nas boriti pojedinačno", zaključuje.

Povezane vijesti

• I u promijenjenim okolnostima potrebno je omogućiti KONTINUITET MANIFESTACIJA U ISTRI
• GRAĐEVINSKE TVRTKE PRED KOLAPSOM, traže pomoć države
• Na snagu stupaju nova pravila ZA GRAĐEVINARE I NARUČITELJE RADOVA