Gospođa čije je ime poznato redakciji nedavno je u rodilištu pulske Opće bolnice rodila zdravog, jedrog sinčića. Veselju i sreći ne bi bilo kraja kada se ne bi pojavio - za neke problemčić - ali za našu protagonisticu problem velik kao kuća. Naime, novorođenče je u rodilištu upisano pod službenim prezimenom svoje majke, koje je navedeno u dokumentima i takav je podatak proslijeđen našem listu, koji ga je i objavio, iako majka tvrdi da to nije točno!?

Naime, djetetu je dodijeljeno prezime bivšeg supruga rodilje, a ona je željela da se uz ime djeteta upiše njezino djevojačko prezime te navede ime sadašnjeg supruga, oca djeteta s kojim nije vjenčana, iako sve to nije bilo provedeno i u dokumentima u trenutku djetetova rođenja. I tu nastaje problem.

Takvi slučajevi, doduše, nisu česti, ali predstavljaju veliko opterećenje za bolnicu koja se, osim što se suočava s neugodnostima, mora nositi s potencijalnim tužbama.

Ravnateljica bolnice dr. Irena Hrstić kaže da je bolnica do sada slala medijima podatke o rođenima, u pozitivnoj namjeri informiranja javnosti. Sada su, međutim, odlučili odustati od te prakse.

- Aktualno preispitivanje proizašlo je iz nekoliko recentnih neugodnih situacija - nesklad prezimena djeteta i prezimena majke i oca s podacima dostavljenima vašem tiskanom mediju. Nesukladnost (i posljedični zahtjev za korekcijom objave u Glasu Istre) proizašla je iz činjenice da su osobe u dokumentima promijenile prezime, a nama u elektroničkom sustavu je ostalo "staro" prezime. Da bismo spriječili buduće nesukladnosti tog tipa, kao i potencijalne neugodnosti, a i u kontekstu zahtjevnosti procedure pribavljanja privole za objavom informacija (radi zaštite osobnih podataka), predlažemo da dosadašnju praksu ukinemo, izjavila je Hrstić te dodala da dosad nije bilo tužbi, ali je bilo pritužbi bolničkoj jedinici za kvalitetu.

Rodilište je, dodaje, u mogućnosti dostavljati podatke o broju rođenih, ali bez imena, koja bi roditelji, ukoliko to žele, trebali osobno dostaviti Glasu Istre.

Aleksia Matejčić, glavna sestra Službe za ginekologiju i opstetriciju pulske bolnice, podsjeća da su se problemi ovakve vrste pojavili relativno nedavno s obzirom da sve više ljudi živi u izvanbračnoj zajednici ili su razvedeni. Zadnju godinu, osim toga, mnogi su bili prisiljeni odustati od vjenčanja radi epidemioloških zabrana.

- Mi upisujemo prezime djetetu koje još nije prijavljeno u Matičnom uredu jer roditelji to nemaju vremena napraviti odmah nakon poroda. Ako majka živi u izvanbračnoj zajednici ili je rastavljena, upisujemo djetetu njezino djevojačko prezime koje je navedeno u zdravstvenoj dokumentaciji. Zasad smo imali nekoliko slučajeva nezadovoljnih rodilja: nekad uspiju to shvatiti za boravka u rodilištu, a nekad dođe do nesuglasica i imamo problem, i buduća majka i mi. Roditeljima bih savjetovala da se osobno jave Glasu Istre i to u roku od dva-tri dana nakon rođenja djeteta, ne dulje, i dostave željene podatke, što bi bilo u redu, objašnjava Matejčić.

Kaže da u slučajevima sklopljenih brakova takvih problema nema.

- Ali s obzirom da sve više i više ljudi živi u izvanbračnim zajednicama ili su rastavljeni, to nam je počelo stvarati neugodne probleme jer se moramo držati zakona. Ja ne mogu bilo koje prezime upisati djetetu ni po želji majke, ni po ne znam čemu, kaže Matejčić.

Kada je riječ o djetetovu imenu, za nj se pita majka. Pitamo je zna li za slučajeve, poput onog poznatog nama, kada je majka, suprotno želji oca koji nije prisustvovao porodu, dala djetetu ime po vlastitoj želji, pa se, umjesto Siniše, rodio Nenad.

- Takva situacija mi nije poznata, ali ima i toga. Ako je otac na porodu, normalno da on i majka kažu svoje, postupamo prema onome kako su se usuglasili, ali ako nije, pitat ćemo majku. Ali, uvijek ima ekstrema u svakoj situaciji, pa tako i u tome. Podatke o svakom rođenju moramo poslati Matičnom uredu. Nekad uspijemo promijeniti ime pa onda to "pravo" ime koje su odabrali nakon dva dana stiže do Matičnog i biva upisano ispravno. Postoji rok od mjesec dana u kojem se Matičnom uredu moraju dostaviti svi podaci, roditelji ih daju svojom voljom i obavještavaju kako žele, zaključuje Matejčić.

Povezane vijesti

• Je li zaista istina da mladi Hrvati ne žele djecu zbog "svoje komocije"?
• Caritas pokreće inicijativu za kulturnu pomoć djeci samohranih roditelja
• Što reći djetetu kad traži bracu ili seku?