Okrenuti izvozu

Pulska tvrtka Tema na svjetskom tržištu uspješno posluje više od tri desetljeća. Ružojčić: "NAJVEĆI PROBLEM PULE JE ŠTO NEMA INDUSTRIJSKU ZONU. ČAK I DA NETKO HOĆE PROIZVODITI, NEMA GDJE"

Naše sustave ćete naći u Tihom oceanu, u Južnoj Koreji, na Maldivima, u Indiji, Kini, Europi, Americi. Teško je govoriti o godišnjoj proizvodnji. Ali ako postojimo 31 godinu, s time da proizvodimo zadnjih desetak, i da smo do sada po svijetu montirali više od 260 sustava, nekad ih godišnje proizvedemo pet, a nekad 25, objašnjava Branimir Ružojčić

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
(Snimila Mirjana Vermezović Ivanović)

(Snimila Mirjana Vermezović Ivanović)


Nakon što prođe postupak certificiranja, idućeg tjedna pulska tvrtka Tema isporučit će Tehnomontu čitav pogonski sustav za pokretanje izletničkog broda koji pulsko brodogradilište gradi za Nacionalni park Brijuni. Nije to samo elektromotor, nego čitav sustav električne propulzije koji je potreban da bi se brod pogonio uz pomoć električne energije. Tvrtka Tema, koju već 31 godinu vodi doktor elektrotehnike i inovator Branimir Ružojčić, specijalizirala se upravo za električne brodske pogonske sustave i danas je vodi zajedno s kćeri Kristinom Blašković, koja je zadužena za nadzor procesa.

Okrenuti izvozu

Logičan je to slijed budući da je Ružojčić deset godina prije nego što je 1989. osnovao Temu, čitavo desetljeće radio u brodogradilištu Uljanik. Sjedište tvrtke, koja samo tri posto proizvoda plasira u Hrvatskoj, nalazi se u krugu opustjelog Arsenala. U Puli je stalno zaposleno deset softveraša, strojara, električara i drugih stručnjaka, a diljem svijeta još 27 suradnika koji ugovaraju poslove.

gg

- Najviše izvozimo, i to po cijelom svijetu. Naše sustave ćete naći u Tihom oceanu, u Južnoj Koreji, na Maldivima, u Indiji, Kini, Europi i Americi. Teško je govoriti o godišnjoj proizvodnji: ako proizvodite velike motore, onda je to nekoliko komada. Ali ako postojimo 31 godinu, s time da proizvodimo zadnjih desetak, i da smo do sada po svijetu montirali više od 260 sustava, nekad ih godišnje proizvedemo pet, a nekad 25, objašnjava Ružojčić.

Kad je riječ o narudžbi za NP Brijune, objašnjava da će, uz elektromotor, isporučiti elektroniku i mehaničke azimutalne propelere, a to su oni bez kormila. Osim za Brijune, dovršena je i narudžba za jahtu Bering 117 američkog naručitelja koji treba uplatiti posljednju tranšu i preuzeti proizvod. Osim elektromotora, proizvode i generatore promjenjive frekvencije u tehnologiji permanentnih magneta.

- Naš osnovni biznis je proizvodnja električnih strojeva u tehnologiji permanentnih magneta, od najmanjih, snage 12 kW sve do jednog megavata. Ne radimo veće, nego motore namijenjene brodovima dugim od 12 do 50 ili 60 metara, ovisno o brzini kretanja. Specijalizirani smo za proizvodnju opreme za električne brodove. To je slično električnom automobilu: može biti drugačije dizajnirano, ali u principu auto postane električan tako što u njega ugradite opremu, elektropogon umjesto benzinskog ili dizelmotora. Tako mi radimo niz godina za brodove koji sve više prelaze na elektriku, kaže Ružojčić. Stvar je u ovom slučaju malo kompliciranija, dodaje, zato što brod treba enormnu energiju u usporedbi s automobilom. S druge strane, brod ima više prostora, pa može trpjeti i veće težine, veći volumen za baterije i sve ostalo.

gg

Ključ u ruke

Elektromotor u modernoj tehnologiji permanentnih magneta ne može raditi sam po sebi, mora biti podržan složenim sustavom elektronike. Tema, naime, isporučuje proizvod po sustavu ključ u ruke, dakle, od proizvodnje energije na brodu, preko njene distribucije sve do pretvorbe električne energije u mehanički rad, odnosno pogon propelera. Riječ je o složenom sustavu koji sadrži puno mikroračunala i jedno glavno računalo. Taj proces nadzire Kristina, koja objašnjava da je riječ o vrlo kompleksnim i velikim sustavima koji se moraju kontrolirati.

- Na svaku komponentu - motor, generator i sve što je dio našeg sustava električne propulzije - ugrađujemo mikro računala i na taj se način ostvaruje komunikacija između svih komponenti u sustavu. Svaka komponenta preko tog malog računala kontinuirano šalje na sabirnicu svoje podatke, status, poruke, zahtjeve, informaciju o alarmu. Poseban sustav koji se zove Power Management sve te poruke kontrolira, prebire, onda ih na neki način dešifrira i odlučuje je li zahtjev provediv ili nije. Da bi čovjek na brodu imao pregled cijelog sustava, na Power Management su ugrađena sučelja. Ona se ugrađuju primarno na energetsku elektroniku koja se nalazi u strojarnici, a mogu biti instalirana na kontrolnom pultu, odnosno mostu. Operater broda u svakom trenutku može vidjeti kakvo je stanje sustava i zahtijeva li neka komponenta dodatnu pozornost. Čitava kontrola i obrada zahtjeva odvijaju se u realnom vremenu, zbog toga taj softver i sustav imaju specifične zahtjeve, objašnjava Blašković.

gg

Objašnjavajući na koji se način proizvodi električna energija na brodu, Ružojčić veli da se ona može ponijeti, staviti u baterije, ali i proizvesti uz pomoć generatora (kao u slučaju narudžbe za NP Brijuni), solarnih panela, dakle uz pomoć sunca ili drugih izvora, poput vjetra. "Danas se puno radi na vodiku, nosite taj plin sa sobom pa od njega dobivate električnu energiju preko gorivih ćelija", objašnjava Ružojčić.

Jesu li, međutim, sustavi električne propulzije pogodni za velike brodove koji plove preko oceana, mogu li se oni opskrbiti dovoljnom količinom električne energije?

- U principu jesu, ali se danas još uvijek radi akumuliranja energije na brodu to ne koristi. Međutim, svi veliki kruzeri su električki pogonjeni, nema nijednog koji je drugačije pogonjen. Trgovački brodovi još nisu, ali i to pomalo dolazi, kaže naš sugovornik.

Tema u Hrvatskoj opskrbljuje sve vrste brodova, pa i izletničke, poput ovog posljednjeg za Brijune, te jahte.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter