Sveta Julijana, augustinska redovnica iz samostana u belgijskom Liegeu imala je viđenje punog mjeseca na kojem je opazila mrlju. Pun mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se častio Presveti oltarski sakrament
Svečanim koncelebriranim misnim slavljem u pulskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije te tradicionalnom Tijelovskom procesijom središtem grada proslavljena je svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, odnosno blagdan Tijelova.
Procesija se kretala Rivom, ulicom sv. Ivana, Dubrovačke bratovštine i Scalierovom gdje je u crkvi sv. Antuna Padovanskog završila svečanim blagoslovom. Misu i procesiju predvodio je porečki i pulski biskup u miru mons.
Ivan Milovan, a proslavi blagdana priključilo se mnoštvo vjernika. Za Katoličku Crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Svetkovina Tijela i Krvi Kristove jedna je od idejnih blagdana duboko ukorijenjenih u životu Katoličke Crkve.
Povijesna podloga i razvoj kreću od 8. stoljeća, a na cijelo zapadno kršćanstvo proširuje se u 14. stoljeću. Sveta Julijana, augustinska redovnica iz samostana u belgijskom Liegeu imala je viđenje punog mjeseca na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se častio Presveti oltarski sakrament.
Na njezinu molbu mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se u početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici promicali su ideju tog blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. 1264. objavljuje bulu kojom blagdan Euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu, no brza ga je smrt spriječila u tome. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.