SORTIRANJE OTPADA

PULA IZDVAJA 11 POSTO OTPADA Više odvojenog korisnog otpada znači veće troškove za reciklažu


U Hrvatskoj nema oporabitelja koji bi na reciklažu preuzeli plastiku, a Kina više ne uzima europsku otpadnu plastiku, pa će se morati više plaćati onima koji će je biti spremni preuzeti

Gradovi i općine užurbano nabavljaju spremnike za sortiranje otpada, pred vratima su nam kazne EU-a jer je malo vjerojatno da ćemo do 2020. godine uspjeti odvajati najmanje pedeset posto korisnog otpada, no kako se moglo čuti nakon jučerašnjeg sastanka hrvatskih gradonačelnika s ministrom energetike i zaštite okoliša Tomislavom Ćorićem, prijeti nam još jedan paradoks, koji bi potrošače mogao skupo koštati. Što više korisnog otpada budemo odvajali, primjerice plastike, više ćemo novaca morati plaćati oporabiteljima da tu plastiku preuzmu na reciklažu. Kod nas takvih oporabitelja nema. Kina europsku otpadnu plastiku više ne uzima, preostaje nam, dakle, ne prodaja plastike oporabiteljima, nego plaćanje preuzimanja.

Ministar Ćorić jučer se sastao s gradonačelnicima i predstavnicima Bjelovara, Čakovca, Dubrovnika, Gospića, Karlovca, Koprivnice, Krapine, Osijeka, Pazina, Pule, Rijeke, Siska, Slavonskog Broda, Splita, Šibenika, Varaždina, Virovitice, Vukovara, Zadra, Velike Gorice i Zagreba, s kojima je razgovarao o EU sufinanciranju izgradnje i opremanja budućih sortirnica otpada.

Odvajanje kasni

Javni poziv za dodjelu ukupno 350 milijuna kuna namijenjenih sortirnicama bit će objavljen do kraja listopada, rok za predaju projektnog prijedloga je zadnji dan iduće godine, a rok za izgradnju postrojenja je konac 2021. godine. Hrvatska pak do 2020. ima obavezu odvajati pedeset posto metala, stakla, plastike i papira iz komunalnog otpada, kojih se sada odvaja tek 27 posto, a u jednoj četvrtini jedinica lokalne samouprave odvajanje nije niti počelo.

Prema jučer prezentiranim podacima, svi gradovi - središta hrvatskih županija, u prosjeku odvajaju nešto više od 20 posto otpada. Zagreb i Osijek odvojeno prikupljaju po 27 posto, Rijeka 14 posto, Pula 11, Split svega pet posto, Zadar samo jedan posto. Među najboljim gradovima su Čakovec, u kojem se odvaja gotovo 45 posto otpada, Koprivnica i Slavonski Brod s tek nešto nižim postotkom (43 posto), dok s 36 posto dobro stoji i Varaždin.

Jedinice lokalne samouprave će na natječajima za sortirnice moći povući do 85 posto potpore, pri čemu će njezin najmanji iznos biti milijun, a najviši 30 milijuna kuna po objektu.

- Ova je godina izgradnje infrastrukture za uspješno gospodarenje otpadom. Do kraja godine možete očekivati i natječaj za spremnike i vozila, čime ćemo zaokružiti svu infrastrukturu - kazao je jučer ministar Ćorić. (Bojana MRVOŠ PAVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter